SDP-OV zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac našao se na udaru kritika nakon što je napao poduzetnike. Lalovac je sinoć u Dnevniku Nove TV komentirao najavu novog minimalca, ocijenivši potez Vlade kozmetičkim i zakašnjelim.

Na pitanje ima li smisla zahtjev da se rasterete i najveće plaće, Lalovac je odgovorio kako su to ljudi koji imaju uglavnom 10 ili 15 tisuća eura plaće.

Lalovac: Svi govore da fali radnika, pa onda ih i platite

"Sad oni kažu da se i njima treba povećati za tisuću eura, a nemaju osjećaj za njihovog radnika za kojeg ti isti njihovi menadžeri trebaju 50 eura. Onda kažu da će propasti zbog ovih 50 eura. Pa kakav si ti menadžer da ćeš propasti zbog 50 eura, a zbog svojih 1000 eura što ćeš dobiti od strane države nećeš propasti?

Vrlo licemjerno što se tiče poduzetnika. Platite tog radnika, svi govore da fali radnika, svi govore da su u Hrvatskoj dobri radnici za razliku od stranaca, pa onda ih i platite toliko.

Poduzetnike bi trebalo namiriti kroz smanjenje poreza na dobit jer državi nije potrebno toliko tog poreza na dobit ako bi išlo kroz povećanje plaća, a država bi to nadoknadila kroz veće mirovinske i zdravstvene doprinose. Jer znamo da nam je i tamo rupa. Mi smo taj model predložili još prije godinu dana, no ni od strane Vlade ni od strane poslodavaca na taj model nisu reagirali", rekao je Lalovac.

Cvetojević: Lalovac nikad nije zaradio za isplatiti drugom plaću

Poduzetnik Saša Cvetojević osvrnuo se na Facebooku na Lalovčevu izjavu, ali i na najavu riječke gradonačelnice Ive Rinčić da će smanjiti stope poreza na dohodak.

"Prvi, vječni uhljeb, koji ponekad sjedi u Saboru za bruto plaću nedostižnu velikom dijelu malih poslodavaca, licemjer pobočnik najgoreg ministra financija i sam jedan od gorih, koji tih 50 eura nikad nije na tržištu zaradio, napada poduzetnike. Njemu 50 eura nije ništa, on nikad nije zaradio ni za sebe, a kamoli za isplatiti drugom plaću.

Druga, političarka koja u gradu kojem su takvi 'ekstraprofiteri' desetljećima carovali stvarno pomaže radnicima smanjenjem otimačine iz plaća.

Kad bi se ova zemlja riješila par tisuća Lalovaca, svejedno iz koje stranke, koji palamude desetljećima i stvaraju ogroman trošak proračunu, a sve što su napravili je to da su uništili gospodarstvo i potjerali odlične radnike iz Hrvatske, ostalo bi sasvim dovoljno novca i za veće plaće i za medicinske sestre, vatrogasce i tete u vrtićima.

I taj, financijski mag, predlaže da se poslodavcima smanji porez na dobit. Zamisli lika, on kao će nama time pomoći, pa ćemo imati 50 eura za veći minimalac. Koji porez Lalovče kad je niža stopa već samo 10%", upitao je Cvetojević.

"Objasnite da povećanje minimalca utječe na rast svih plaća"

"Daj ti da poduzetnik opstane, ne gušite ga dok je mali, ne nabijajte mu troškove i ne izmišljajte koliku on plaću u svojoj firmi mora imati. Daj da ima manje poreze i doprinose na plaće koje isplaćuje, pa da radnik dobije više.

Neka netko objasni Lalovcu kako je minimalac u većini firmi samo osnovica, kako podizanje toga lančano utječe na povišenje SVIH plaća. Objasnite mu kako će takvim potezima ubiti još stotinjak radnointenzivnih firmi.

Uputite ga na sudske dražbe ili stranice firmi koje prodaju zaplijenjene nekretnine koje su uzete poslodavcima koji su propali u pokušaju da opstanu, ali i nahrane neman birokracije kojoj i on pripada i koja iz godine u godinu povećava troškove svog besmislenog postojanja", naglasio je.

"Više novca u opticaju vodi povećanju cijena"

"Naravno, nitko normalan, pa ni ja nenormalan nisam protiv rasta plaća. Dapače, minimalac je sramotna kategorija od koje se teško živi, ali Lalovče, gdje je lova za mirovine koju ste ti i tvoji kompići političari strajbali? Kako penzioneri žive s još manje?

Nije problem većine firmi da nemaju za minimalac, problem je što vi političari umjetno podijelite nezarađene plaće uhljebima koje mi moramo pratiti a bez povećanja produktivnosti, pa se sve to onda prelije u inflaciju. Više novca u opticaju neminovno vodi povećanju cijena. I onda su tebi i tvom šefu AP krivi poduzetnici?

Lako ti je tuđim k***em gloginje mlatiti i glumiti spasitelja radnika, predloži smanjenje plaća saborskih zastupnika, bar za tih 50 eura, predloži smanjenje nepotrebnih općina i gradova gdje uhljebljujete svoje frendove.

Pa tu lovu ostavi radnicima smanjenjem otimačine. No, to nećeš, nego ti je lakše duvati u isti rog s HDZ-om i podržavati njihov populistički prijedlog. Ista ekipa ste, to je odavno jasno i brine vas samo vlastita guzica. Mi bar iskreno kažemo kako radimo za profit, radnici iskreno rade za plaću a vi prodajete floskule kako radite za 'javni interes'", zaključio je Cvetojević.

Oreščanin: Koji mudroser. Vanđelić: Treba nam meritokracija

Član nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin također je kritizirao Lalovca. "Koji mudroser od lika koji u životu nije jednu sekundu radio u privatnom sektoru ili sam na tržištu zaradio plaću. U kojoj banana državi mi živimo to nije normalno", napisao je.

Javio se i Damir Vanđelić, bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine.

"50 EUR mjesečno da poduzetnik plati više? No problem, ali oporbo: nisu vam poslodavci neprijatelji. Da poduzetnici nestanu sutra, kao u 'Atlas Shrugged' A. Ryand, propali bi u jednoj godini. Poduzetnici, inovatori i ostali koji opstaju zahvaljujući sposobnostima nose na leđima ekonomiju.

Nama treba meritokracija! Plenković je zaposlio skoro 20.000 ljudi u javnu upravu i digao im plaće i vezane troškove, uredi, auti, računala, itd., što je opteretilo proračun za oko 3,2 milijarde EUR ili oko 2000€ po zaposlenom. HDZSDP ekipa - smanjite javnu upravu, općine, gradove, županije, agencije, korupciju i bit će i 10.000€/zaposlenom godišnje", poručio je Vanđelić.

Tko je Boris Lalovac?

Boris Lalovac je prije ulaska u politiku radio u financijskom sektoru, između ostalog u Raiffeisen banci i Privrednoj banci Zagreb. Bio je ministar financija od svibnja 2014. do siječnja 2016. Na toj dužnosti naslijedio je Slavka Linića.

Stabilizirao je proračun, blago smanjio udio duga u BDP-u i zadržao kreditni rejting Hrvatske. Smanjio je kamate na stambene kredite u švicarskim francima te pokrenuo mjere za olakšanje položaja građana s blokiranim računima.

Kritičari mu zamjeraju da nije proveo strukturne reforme, osobito u javnoj upravi i državnim poduzećima. Neki ekonomisti smatraju da je previše fokusiran na socijalna pitanja, a premalo na poticanje investicija i rasta.