PLAN američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini izazvao je oštre kritike jer se ne smatra samo nametanjem uvjeta za predaju Kijevu, već i izravnom prijetnjom cjelokupnoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Prema analitičarima i diplomatima, prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorij, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

"Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava europsku sigurnost - ne samo sigurnost Ukrajine, već i cijelog kontinenta", rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruzi za međunarodne poslove. Ukrajinski zastupnik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev bude prisiljen prihvatiti prijedlog nepromijenjen, "posljedice (za Europu) bile katastrofalne".

Rušenje temelja europske sigurnosti

U središtu okvira, koji su izradili posebni američki izaslanik Steve Witkoff i glavni ruski ekonomski pregovarač Kirill Dmitriev, nalazi se dalekosežna teritorijalna koncesija koja bi postavila opasan presedan. Od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom okupacijom i dijelove koje još uvijek kontrolira Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitariziranom zonom.

"Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti", rekao je Jurčišin. "Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta."

Druga ključna točka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti. Daniel Hamilton, stručnjak za vanjsku politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula "značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom". "Od početka je to bilo neprihvatljivo", dodao je.

Široki ruski zahtjevi

Prijedlozi također pozivaju na zaustavljanje širenja NATO-a i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom. Havlicek je istaknuo da to potkopava temeljnu logiku europske sigurnosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze. Plan bi također ograničio Oružane snage Ukrajine na 600.000 vojnika, što bi, prema upozorenju ukrajinskog zastupnika Volodimira Arijeva, "samo pripremilo uvjete za novi rat".

Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi europski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj. "Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU-a i NATO-a, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko", rekao je Havlicek.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan "otvorio vrata" širim ruskim zahtjevima za europsku sigurnost.

Odluke o Europi bez Europe

Osim spornih koncesija, veliku zabrinutost izaziva i način na koji je prijedlog nastao: bez sudjelovanja Ukrajine ili Europe. Više izvora potvrdilo je da ni Kijev ni europski saveznici nisu bili uključeni u izradu plana.

"Za mnoge u Češkoj Republici, ovo je jasno podsjetilo na Münchenski sporazum iz 1938. - nešto dogovoreno o nama, ali bez nas", rekao je Havlicek.

Estonski ministar Tsahkna bio je još oštriji. Poručio je da se odluke koje utječu na sigurnost Europe ne mogu donositi bez njezinog sudjelovanja, naglasivši da se "pitanja koja se tiču EU-a i NATO-a moraju raspravljati i odlučivati unutar EU-a i NATO-a".

Europski protuprijedlog

Kao odgovor na Trumpov plan, velike europske sile izradile su alternativni prijedlog, koji je Kremlj već odbacio kao nekonstruktivan. Europska verzija ublažava neke od najoštrijih zahtjeva, podižući ograničenje za ukrajinsku vojsku sa 600.000 na 800.000 vojnika i odbacujući zahtjev da Ukrajina ustupi dodatni teritorij u Donbasu. Plan također poziva na prekid vatre duž trenutnih linija bojišnice i traži sigurnosna jamstva SAD-a za Ukrajinu.

U međuvremenu, pregovori se nastavljaju. Američki državni tajnik Marco Rubio i šef ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak sastali su se u Ženevi 23. studenog. Iako je Trump prvotno postavio rok do 27. studenog, Rubio je kasnije naznačio da bi se rok mogao pomaknuti te da je dokument podložan izmjenama.

"Čini se da su Europljani imali određeni utjecaj na naknadno sastavljanje", rekao je Hamilton, dodajući: "Pregovori će se nastaviti, sada uz sudjelovanje Europljana, i uz Ukrajince koji osiguravaju da se njihovi interesi rješavaju."

Ipak, estonski ministar Tsahkna zaključuje da Tallinn ne vidi dokaze da je Moskva promijenila svoje ciljeve. Prema njemu, Kremlj i dalje teži potpunoj kontroli nad Ukrajinom i preoblikovanju europskog sigurnosnog poretka, zbog čega Europa mora pojačati pritisak i nastaviti s nepokolebljivom podrškom Kijevu.