JEDINA veza Zemlje s Venerom je prekinuta. Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) službeno je proglasila svoju svemirsku letjelicu Akatsuki 'mrtvom', više od godinu dana nakon gubitka kontakta. Time su operacije i službeno obustavljene, jer su u agenciji procijenili da su šanse za oporavak sonde minimalne, piše Futurism.

Misija puna izazova

Lansiran još 2010. godine, Akatsuki je imao zadatak proučavati vremenske prilike na našem paklenom susjednom planetu. Sonda vrijedna 300 milijuna dolara, poznata i kao Venerin klimatski orbiter, doživjela je kvar motora tijekom prvotnog prilaska Veneri. Zbog toga je provela pet godina lutajući oko Sunca prije nego što su inženjeri JAXA-e pronašli način da spase letjelicu i konačno je 2015. godine uspješno uvedu u orbitu Venere.

Sonda u obliku kocke, dimenzija otprilike metar i pol sa svake strane, lansirana je sa šest instrumenata. Svi su preživjeli početni kvar, no dvije infracrvene kamere prestale su s radom tijekom 2016. godine.

Nasljeđe koje nadilazi sva očekivanja

Unatoč svim početnim nedaćama, Akatsuki je daleko nadmašio svoj predviđeni životni vijek od 4,5 godine. Petnaestogodišnja misija prikupila je osam godina vrijednih podataka, što je rezultiralo objavom 178 znanstvenih radova, a taj broj i dalje raste. Preostala četiri instrumenta bila su u funkciji sve do travnja 2024., kada je JAXA izgubila komunikaciju sa sondom.

Bila je to najbliža veza koju je čovječanstvo imalo s Venerom i ujedno prva uspješna japanska misija istraživanja drugog planeta. Prije Akatsukija, prema podacima NASA-e, sedam drugih orbitera uspješno je kružilo oko Venere - četiri iz SSSR-a, dva iz Sjedinjenih Država i jedan Europske svemirske agencije (ESA). Posljednja sonda prije japanske bila je ESA-in Venus Express, koja je stigla 2006., a s kojom je kontakt izgubljen 2014. godine.

Venera neće dugo biti sama

Ipak, Venera možda neće zauvijek ostati bez robotskih posjetitelja. NASA-ina misija DAVINCI, s planiranim lansiranjem 2030. godine, dizajnirana je za proučavanje atmosfere s planovima za slijetanje. Godinu dana kasnije, misija VERITAS trebala bi ući u orbitu i proučavati površinu i unutrašnjost planeta. Sudbina obje misije ostaje neizvjesna zbog Trumpovih postojećih i nadolazećih proračunskih rezova za NASA-u.

No, čak i ako ti planovi propadnu, postoji rezervna opcija: ESA planira tijekom 2030-ih lansirati orbiter EnVision, dizajniran za promatranje atmosfere, površine i unutrašnjosti planeta. Do tada, sa Zemlje poručujemo Veneri - doviđenja.