KINESKE burze u Hong Kongu i Šangaju još od početka 2023. bilježe dubok pad, zbog čega su središnje vlasti u Pekingu naložile fondovima, bankama i kompanijama u državnom vlasništvu da investiraju velike količine novaca da bi se pad zaustavio.

Dok su sve velike svjetske burze 2022. imale oštar pad, kako u SAD-u tako i EU te Aziji, samo one u Kini su još uvijek u dubokom minusu. Burze u SAD-u su se ne samo oporavile od 2022. nego su na povijesnom maksimumu, kao i većina burzi u EU i Japanu.

Indeks S&P 500, koji prati cijenu dionica 500 najvećih kompanija u SAD-u, iznad je 4900 bodova. DAX, koji prati cijenu dionica 40 glavnih kompanija iz Njemačke izlistanih na burzi u Frankfurtu, blizu je 17.000 bodova. NIKKEI 225, koji prati cijenu dionica 225 velikih kompanija iz Japana, na više je od 36.000 bodova. Sve su to povijesni rekordi.

Kineske burze u oštrom padu

Istodobno se burzovni indeksi koji prate kretanje cijena dionica kompanija izlistanih u Hong Kongu i Šangaju ne uspijevaju oporaviti od gubitaka iz 2022. Zbog toga središnje vlasti u Pekingu provode čitav niz politika s ciljem da se situacija stabilizira, zaustavi pad cijena dionica i gubici investitora.

Index Hang Seng, koji prati cijenu glavne 82 kompanije čijim dionicama se trguje na burzi u Hong Kongu, pao je ispod 16.000 bodova. Prije godinu dana je bio iznad 21.000, pa je u minusu od gotovo 25 posto.

Indeks čine neke od najvećih kompanija u Kini. Na burzi u Hong Kongu je izlistana dionica Alibabe, jednog od svjetskih predvodnika u online trgovini (pad cijene od 27 posto u godinu dana). Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBS), Bank of China, banka Hang Seng i Kineska građevinska banka, neke od najvećih banaka u Kini i svijetu, također su na burzi u Hong Kongu.

Index Hang Seng Properties, koji prati cijene dionica nekretninskih kompanija iz Kine, u minusu je 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. S obzirom na nekretninsku krizu koja traje još od 2021., obilježenu prekidima projekata i nevraćenim dugovima nekih od najvećih nekretninskih kompanija u Kini, sasvim očekivano. Sredinom 2019. je taj indeks bio iznad 40.000 bodova, a trenutno je na manje od 16.000.

Situacija na burzi u Šangaju, najvećoj poslije Hong Konga, nije puno bolja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, indeks SSE Composite, koji prati cijene dionica u Šangaju, 12 je posto u minusu. Većina kompanija koje su izlistane na burzi u Hong Kongu izlistana je i na burzi u Šangaju.

Najveće državne kompanije Kine redom bilježe pad cijene dionica. China Petroleum & Chemical Corporation i PetroChina, glavne naftne kompanije Kine i među najvećima na svijetu, sve najveće državne i privatne banke u Kini, kao i najveće kompanije u industriji izlistane su na burzi u Šangaju.

Kinezi žirafe u Africi iskoristili za iskazivanje nezadovoljstva

Prema procjenama, samo su kompanije izlistane na burzi u Hong Kongu izgubile 6 bilijuna dolara tržišne vrijednosti od 2021., a ukupni gubitak je još veći kada se gledaju sve burze u Kini. Jedna od stvari koje je službeni Peking učinio da bi spriječio daljnji gubitak tržišne vrijednosti je to da je državnim fondovima naložio da kupuju sve više dionica, što bi trebalo stabilizirati cijene.

Burze u Kini su prije nekoliko godina pokušale parirati veličini i uređenosti burzi u SAD-u, ali zbog zakonskog i političkog sustava, to nisu uspjele. Tako danas burze u SAD-u dominiraju svjetskim tržištem, čineći preko 40 posto ukupne tržišne kapitalizacije.

Peti veljače ove godine je bio posebno poguban jer je trećina dionica izlistanih na burzi u Šangaju, oko 1800 kompanija, izgubila preko 10 posto vrijednosti. Deseci tisuća malih investitora su zadnjih godina izgubili velik dio novaca koje su uložili, zbog čega su revoltirani situacijom počeli izražavati svoj bijes preko računa veleposlanstva SAD-a na kineskoj društvenoj mreži Weibo.

Neobično ponašanje se može objasniti širokom cenzurom na društvenim mrežama u Kini, a naknadno su i komentari na računu veleposlanstva SAD-a izbrisani. "Vlado SAD-a, molim vas, pomozi kineskim ulagačima u dionice", napisao je jedan korisnik Weiba.

Taj i slični komentari su stavljeni na objavu veleposlanstva SAD-a o zaštiti žirafa u Africi, a nakupljeno je preko 150 tisuća komentara, koje su kasnije državni cenzori izbrisali. "Ustanite! Sve žirafe koje odbijaju biti robovi", glasio je jedan od komentara.

Nakupili su se ozbiljni rizici za ekonomiju Kine

Potop dioničkog tržišta vjerojatno ne bi puno zabrinuo službeni Peking da se istodobno ne događa nekoliko kriza u gospodarstvu, ili bar indikatora početka krize. Osim nekretninske krize, koja je nedavno dosegla dosadašnji vrhunac likvidacijom velike nekretninske kompanije Evergrande, problemi se naziru u skoro svakom segmentu gospodarstva.

U sva tri zadnja mjeseca 2023. zabilježena je deflacija, koja je očit znak stagnacije potrošnje i situacija koja može biti opasnija od visoke inflacije. Preliminarni podaci pokazuju pad izvoza u prošloj godini za 4.6 posto, potrošnja sporo raste, a strane investicije su najmanje u povijesti.

Popis mjera koje je počela provoditi središnja vlast u Pekingu je poduži. U ponedjeljak, 5. veljače, efektivno je "upumpano" u gospodarstvo oko 1 bilijun juana (oko 140 milijardi dolara) smanjenjem stope obvezne pričuve banaka.

Narodna banka Kine je osigurala je 150 milijardi juana (oko 21 milijardu dolara) jeftinih kredita za stambene i infrastrukturne projekte. Olakšane su regulatorne restrikcije na podizanje nekretninskih kredita, a planira se novi državni fond kojim će se financirati projekti u nekretninskom sektoru.

Nacionalna financijska regulatorna agencija (CBIRC) pozvala je banke da produže rok otplate postojećih zajmova nekretninskim kompanijama. Smanjena je granica traženog predujma za nekretninske kredite, najavljene investicije u obnovu starih dijelova gradova i ograničene provizije kod kupoprodaje nekretnina.

Politički vrh naložio državnim fondovima da kupuju više dionica

Prema neslužbenim informacijama, političko vodstvo iz Pekinga je naložilo državnim fondovima da kupuju više dionica. Central Huijin Investment, ogranak državnog China Investment Corpa, objavio je da će proširiti svoje udjele u fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovi).

Kineska regulatorna komisija za vrijednosne papire je nakon toga izdala priopćenje u kojem kaže da "čvrsto podržava" Central Huijin Investment u njegovom planu da nastavi povećavati svoje udjele. Državni regulator je predan olakšavanju tržišnih operacija Central Huijina i aktivnom poticanju šireg kruga institucionalnih ulagača da povećaju svoje sudjelovanje na tržištu.

To, između ostalog, uključuje javne i privatne fondove, vrijednosne papire i osiguravajuća društva te mirovinske fondove. Napori CSRC-a usmjereni su na privlačenje više kapitala na tržište, podupiranje otkupa tvrtki, kako bi se ojačale kineske dionice, stoji u priopćenju.

Smijenjen je dosadašnji direktor Kineske regulatorne komisije za vrijednosne papire Yi Huiman, koji je na toj funkciji od 2019. Novi direktor je Wu Qing, kojemu je nadimak "Mesar brokera" i pretpostavlja se da mu je zadatak obuzdati kratkoročne špekulacije na financijskom tržištu Kine.

Kina je postala zaduženija od SAD-a i EU

Dosadašnje mjere koja Kina provodi s ciljem sprječavanja ekonomskog pada zajedno se mogu smatrati jednima od najvećih stimulansa u povijesti. Još nisu uspjele zaustaviti nekretninsku krizu, a brojni analitičari smatraju da neće uspjeti zaustaviti ni krizu na burzama.

Ukupni dug Kine, u što osim duga države spadaju dugovi kompanija i građana, prešao je 280 posto BDP-a. To je više nego ukupni dug SAD-a i EU, mjereno udjelom u BDP-u. Najveći dio spada na kompanije, preko 160 posto BDP-a. Ali čak i državni dug zadnjih godina snažno raste, s manje od 30 posto BDP-a 2008. na 80 posto BDP-a 2023.

S obzirom na to da se radi o drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu, nezamislivo je da se moguće usporavanje Kine ne osjeti u ostatku svijeta. A nigdje situacija nije idealna.