VODEĆE hrvatske kompanije izdržale su prvi udar korona-krize, pokazuju podaci o njihovom poslovanju u prvom ovogodišnjem polugodištu. Ipak, rezultati se jako razlikuju od kompanije do kompanije, kao i od sektora do sektora, što pokazuje da se kriza koju je uzrokovao koronavirus nije podjednako odrazila na sve.

Među pet velikih kompanija čije smo poslovanje u prvih šest ovogodišnjih mjeseci analizirali najbolje je rezultate ostvarila Podravka. Koprivnička prehrambena industrija je, kako pokazuju rezultati poslovanja, u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila prihode od prodaje od oko 2,25 milijardi kuna, što je 105,8 milijuna kuna, ili 4,9 posto, više nego u istom lanjskom razdoblju. Rast prihoda Podravke generirala su oba poslovna segmenta u njenom sastavu - Prehrana i Farmaceutika.

Osim rasta prihoda, Podravka je u prvom polugodištu zabilježila i rast dobiti. Neto dobit kompanije iznosila je 161,6 milijuna kuna, što je, hvale se u Koprivnici, 15,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Korona nije naštetila poslovanju Podravke 

"Unatoč brojnim negativnim utjecajima na ukupno gospodarstvo uzrokovano koronavirusom, uspjeli smo brzom transformacijom poslovanja odgovoriti na razne izazove te ostvariti rezultate na koje svi zajedno možemo biti ponosni. Razdoblje koje je pred nama bit će vrlo zahtjevno i izazovno. Međutim, vjerujemo kako ćemo, unatoč tome, nastaviti s pozitivnim razvojem našega poslovanja", poručio je predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar. 

Inače, podaci Podravke pokazuju da je najveći rast prihoda od prodaje ostvaren na području regije Adria, zatim u srednjoj Europi te u istočnoj Europi, dok je na području zapadne Europe i prekooceanskih zemalja rast bio znatno manji. Razlozi za to, objašnjavaju u Koprivnici, leže u pandemiji koronavirusa, posebno u karanteni koja je otežala promet roba.

Atlantic Grupu pogurali Argeta, Donat Mg i kava 

Pristojne rezultate u jeku korona-krize ostvarila je i Atlantic Grupa. Prihodi od prodaje u prvom su polugodištu, objavili su iz Atlantic Grupe, iznosili 2,46 milijardi kuna, što je 0,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ipak, grupa Emila Tedeschija i u korona uvjetima je poslovala s plusom te je neto dobit Atlantic Grupe iznosila 181,7 milijuna kuna. No i neto dobit je bila 3,7 posto manja nego u prvom lanjskom polugodištu. 

U Atlanticu takve rezultate pravdaju pandemijom koronavirusa. lockdownom i promjenama koje je karantena unijela u ponašanje potrošača. U takvim uvjetima poslovanja, pojašnjavaju, rezultati koje su ostvarili su više nego zadovoljavajući.

"Kriza uzorkovana pandemijom koronavirusa značajno je promijenila poslovanja mnogih kompanija te je utjecala i na promjene u ponašanju potrošača. Atlantic Grupa se, zahvaljujući diverzificiranom portfelju snažnih brendova, pokazala u velikoj mjeri otpornom na krizu uzrokovanu pandemijom te smo i u prvom polugodištu ostvarili odlične poslovne rezultate", poručio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. 

Inače, najveći rast prihoda od prodaje iz Atlanticova asortimana u prvom su polugodištu imali Argeta i Donat Mg te kava. Kada je riječ o izvoznim tržištima, najznačajniji rast imala su tržišta Slovenije, Makedonije i Kosova te Austrije i Švicarske, ističu u Atlanticu.

Tehnološki sektor već osjeća recesiju

Za razliku od hrvatske prehrambene industrije, rezultati poslovanja u tehnološkom sektoru su slabiji. U Ericssonu Nikoli Tesli, primjerice, ističu da su u prvom polugodištu ostvarili prihode od prodaje u iznosu od 966,3 milijuna kuna, što je 17,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No dobit kompanije se u istom razdoblju, kako to pokazuju objavljeni podaci, prepolovila: dok su u prvom lanjskom polugodištu ostvarili neto dobit od 71,1 milijun kuna, u prvom ovogodišnjem tromjesečju neto dobit Ericssona Nikole Tesle iznosila je 35 milijuna kuna, što je 50,8 posto manje. Na rezultate poslovanja u ovoj godini, poručuju iz te kompanije, najviše je utjecala koronakriza. 

"Budući da Ericsson Nikola Tesla posluje globalno, vidljiv je negativan utjecaj ovih poremećaja na dio našega poslovanja. Pojedini kupci i partneri usporili su ili odgodili implementaciju ugovorenih poslova te smanjili investicije, a primjetan je i trend sve većeg broja zahtjeva za odgodom naplate potraživanja i novim modelima plaćanja", upozorila je predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

HT pojačao investicijski ciklus 

I u HT-u ističu da se njihovo poslovanje u prvom polugodištu odvijalo pod utjecajem krize izazvane koronavirusom. Objavljeni podaci pokazuju da je HT Grupa u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila prihode nešto veće od 3,49 milijardi kuna, što je 5,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. U usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, pala je i neto dobit, i to za 28,5 posto, te je iznosila 313 milijuna kuna. Unatoč tome, HT je u prvom polugodištu pojačao investicijski ciklus: ukupna kapitalna ulaganja iznosila su, pokazuju podaci o poslovanju kompanije, 804 milijuna kuna, ili 10,3 posto više nego u prvom lanjskom polugodištu. 

"S obzirom na to da Hrvatska treba pojačati svoje napore u pogledu digitalizacije, naša uloga je pomoći poduzećima i javnom sektoru pri njihovoj transformaciji i digitalnom iskoraku", poručio je predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis. 

Koronakriza i pad cijena nafte i plina Inu bacili među gubitaše 

Među velikim kompanijama čije smo poslovanje analizirali u prvom ovogodišnjem polugodištu, korona-kriza je najteže posljedice ostavila na Inu. Kako pokazuje izvješće o poslovanju Ine u prvih šest mjeseci ove godine, neto prihodi od prodaje iznosili su 7,08 milijardi kuna, dok su lani u istom razdoblju iznosili preko 9,79 milijardi kuna. 

Prema podacima o poslovanju, objavljenima na stranicama Zagrebačke burze, Ina je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila gubitak od 965 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju poslovala s dobiti od 188 milijuna kuna. U cijeloj toj priči valja voditi računa i tome da je korona-kriza srušila cijene nafte i plina na svjetskom tržištu, što se jako odrazilo i na poslovne rezultate Ine. 

"Godina 2020. nastavlja biti jedna od najizazovnijih za naftnu i plinsku industriju. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa, mnoge su države postupno započele s popuštanjem restriktivnih mjera, što je pokrenulo gospodarstva iz zastoja u kojem su se nalazila. Međutim, za naftnu i plinsku industriju oporavak se još uvijek ne nazire jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti", istaknuo je predsjednik uprave Ine Sandor Fasimon. 

"Ina je pretrpjela velik šok zbog karantene, a njeno poslovanje dosta ovisi i o turizmu, kojeg u prvom polugodištu gotovo da i nije bilo. Na njeno poslovanje negativno se odrazio i velik pad cijena energenata", upozorava za Index analitičar tvrtki Ivica Krešić.

Dodaje da je poslovanje tvrtki iz prehrambenog sektora i u krizi dobro jer potražnja za njihovim proizvodima postoji. S druge strane, zaključuje Krešić, tvrtke iz tehnološkog sektora suočavaju se prvim posljedicama krize i pada kupovne moći potrošača pa će u narednom razdoblju vjerojatno morati razmisliti o smanjenju cijena svojih usluga.