Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir

GODINE 1990. svjetsku je pažnju privukla vijest da je Mihail Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir. Odluka je donesena 15. listopada te godine, a Švedski odbor istaknuo je da je Gorbačov "odigrao ključnu ulogu u okončanju Hladnog rata". Bio je tada predsjednik Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) i generalni sekretar Komunističke partije, a svijet je promatrao kako njegovim reformama nestaje desetljećima stari ideološki sukob između Istoka i Zapada.
Gorbačov je od sredine 1980-ih provodio politiku poznatu pod nazivima "glasnost" (otvorenost) i "perestrojka" (preustroj). Njima je pokušao liberalizirati sovjetsko društvo i ekonomiju te omogućiti veću slobodu govora i političkog izražavanja. Te su reforme imale ogroman utjecaj ne samo unutar SSSR-a, nego i u cijeloj istočnoj Europi. Njegova politika omogućila je mirne demokratske promjene u zemljama koje su dotad bile čvrsto povezane s Moskvom.
Mirni kraj Hladnog rata
Povijesni trenutak koji je obilježio njegovo djelovanje bio je pad Berlinskog zida 1989. godine. Gorbačov nije upotrijebio vojnu silu kako bi zaustavio urušavanje komunističkih režima u Istočnom bloku, čime je izravno pridonio mirnom završetku sukoba koji je trajao više od četiri desetljeća.
Nobelov odbor posebno je istaknuo njegovu ulogu u razoružanju i smanjenju nuklearnih arsenala. Gorbačov je s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom potpisao sporazume o kontroli naoružanja, uključujući Ugovor INF iz 1987. godine. Ti su sporazumi značajno smanjili nuklearnu prijetnju i povećali sigurnost u svijetu.
Složeno naslijeđe
Iako u domovini nije uvijek bio popularan, na Zapadu je uživao golem ugled. Smatran je čovjekom koji je otvorio vrata mirnijem, sigurnijem i slobodnijem svijetu. Nobelov odbor naglasio je da je njegova "izvanredna uloga" bila presudna za kraj Hladnog rata bez oružanog sukoba.
Zanimljivo, Gorbačov je nagradu dobio dok proces raspada SSSR-a još nije bio završen. U prosincu 1991. podnio je ostavku na mjesto predsjednika, a Sovjetski Savez prestao je postojati. Njegovo naslijeđe ostalo je složeno: u svijetu slavljen kao mirotvorac, kod kuće često kritiziran zbog ekonomskog kaosa i raspada države.
Unatoč kontroverzama, Nobelova nagrada učvrstila je njegovu povijesnu ulogu. Gorbačov je ostatak života često istupao kao zagovornik dijaloga, razoružanja i međunarodne suradnje. Njegova nagrada i danas simbolizira mogućnost rješavanja globalnih sukoba političkim putem, a ne ratom.
Mnogi povjesničari smatraju da bez njega svijet krajem 20. stoljeća ne bi izgledao isto. Dobitak Nobelove nagrade za mir 1990. ostao je jedno od najvažnijih priznanja njegova političkog djelovanja i simbol kraja jedne epohe.
