PREDSJEDNICU Kolindu Grabar-Kitarović novinari su jučer upitali da komentira najnovije peripetije u vezi s propalim poslom kupovine borbenih aviona od Izraela, no ona nije bila raspoložena za opširnije izjave. Prije nego što je otišla od novinarskih mikrofona izjavila je sljedeće: "Vodite računa da osim vremena, koje jest dragocjeno, nije izgubljeno ništa, pogotovo nije izgubljen međunarodni ugled Hrvatske."

S obzirom na to da je Kolinda svojedobno obećala da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih zemalja svijeta, kao i da nas sustavno uvjerava da Hrvatska nije mala zemlja iako po svim objektivnim kriterijima jest, ne čudi što predsjednica živi u uvjerenju da Hrvatska ima međunarodni ugled.

Američka učenica koja ne zna da je vrijeme novac

Znakovito je i da predsjednica kao američka učenica prepoznaje da gubljenje vremena nije nevažno, nego da je to ipak velik gubitak jer, kako to kažu Amerikanci, "time is money", odnosno vrijeme predstavlja (i) novac.

Poznate činjenice upućuju na suprotno. Primjerice, europski mediji - poput uglednog švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung, njemačkog Spiegela ili britanskog Guardiana - o Hrvatskoj pišu kao o "problematičnom djetetu Europske unije", tematiziraju i činjenica da je Hrvatska "posvađana sa svojim susjedima", prozivaju Hrvatsku da u njoj rastu filoustaški sentimenti i da se vlasti tome odbijaju odlučno suprotstaviti.

Uloga Thompsona u međunarodnoj reputaciji Hrvatske

Veliku je buru u europskoj javnosti izazvao i nastup Marka Perkovića Thompsona na dočeku nogometne reprezentacije u Zagrebu, s obzirom na to da strani mediji ovog izvođača opisuju kao "barda mržnje" i "fašističkog pjevača", te je tako bačena sjena i na velik uspjeh reprezentacije na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u nogometu.

To su samo neki od primjera iz svijeta medija koji svjedoče o tome da Hrvatska baš i nema zavidan međunarodni ugled, a slično je i kada se pogleda ekonomski aspekt. 

U svjetskim poslovnim krugovima se za Hrvatsku veže kratica "ABC" ("anything but Croatia"), kojom se izražava stav da u Hrvatsku definitivno ne vrijedi investirati. Najčešće se kao razlog za takav stav spominju pravna nesigurnost odnosno stanje u hrvatskom pravosuđu te, naravno, korupcija. Na raznim relevantnim međunarodnim ljestvicama koje se bave poslovanjem i ekonomskim pitanjima Hrvatska već godinama tone prema dnu. Tako je na ljestvici Doing Business Svjetske banke Hrvatska bila na 58. mjestu, što predstavlja pad za sedam mjesta u odnosu na prošlogodišnji plasman.

Nitko od članica EU-a ne želi biti saveznik Hrvatske

Prema prošlogodišnjem istraživanju think tanka European Council on Foreign Relations (ECFR), koje se bavi odnosima unutar Europske unije, s Hrvatskom ostale članice jedva komuniciraju i uopće s njom ne žele ulaziti u koalicije kako bi zajednički ostvarile svoje interese u Uniji. Jedino podijeljeni Cipar po tom pitanju stoji lošije stoji od Hrvatske.

Hrvatska danas stoji najgore i na Economistovom Indeksu demokracije otkako se ovo istraživanje provodi od 2006. godine. Dok je lani bila na 58. mjestu sa 6,63 bodova (od maksimalnih 10), sada je na 60. mjestu sa 6,57 bodova. Kao i dosad, svrstani smo u kategoriju "demokracije s pogreškom" (eng. "flawed democracy"), a procjenjuje se da je stanje demokracije u Hrvatskoj gore čak i od situacija u Poljskoj i Mađarskoj, koje se proglašavaju neliberalnim demokracijama.

To su samo neki od brojnih primjera koji svjedoče o tome kakav je ugled Hrvatske u svijetu. U osnovi, nikakav.

Maštruko: Hrvatska je mala i politički beznačajna zemlja

Za komentar Kolindine izjave o ugledu Hrvatske obratili smo se i iskusnom hrvatskom diplomatu Ivici Maštruku, koji je između ostaloga bio i hrvatski ambasador u Vatikanu.

Maštruko ističe da u slučaju ove predsjedničine izjave treba razlikovati dva nivoa. Prvi se odnosi na sam slučaj propale kupovine aviona, za koji kaže da nije utjecao na politički ugled Hrvatske u inozemstvu u reputacijskom smislu. "No, jest utjecao na ugled i rejting Hrvatske kada je riječ o poslovanju i sklapanju međunarodnih ugovora i poslova. To sigurno jest utjecalo na rejting Hrvatske u međunarodnim poslovnim krugovima", ističe Maštruko.

"Što se tiče političkog ugleda Hrvatske općenito, on je jako, jako nizak. Ne možemo govoriti ni o kakvom ugledu niti o tome da se Hrvatska u međunarodnim odnosima shvaća i prihvaća kao ozbiljan politički partner. Hrvatska nekakvog posebnog ugleda i nema. Ugled Hrvatske u svijetu je ekvivalentan udjelu ribe koju slovenski ribari ulove u Piranskom zaljevu u cjelokupnom ribarskom sektoru Europske unije. Ako bismo hrvatski ugled u svijetu htjeli izraziti postocima, bili bi to vrlo niski, skoro pa nepostojeći brojevi", objašnjava Maštruko.

On ističe da je Hrvatska "mala i politički beznačajna zemlja", koja kakav-takav utjecaj ima samo u regionalnim razmjerima, naročito u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, ali da ne igra nikakvu ulogu na europskom, a kamoli svjetskom nivou. "Hrvatska je beznačajan međunarodni faktor, smiješno je uopće govoriti o ugledu Hrvatske", zaključuje Maštruko.

Kolinda pred ogradom Bijele kuće - slika međunarodnog ugleda Hrvatske

Možda je najbolju sliku međunarodnog ugleda Hrvatske dala baš sama predsjednica, kada je krajem 2016. godine otišla u, prema njenim riječima, službeni posjet Washingtonu te najdalje dospjela pred ogradu ispred Bijele kuće, odakle je hrvatsku javnost preko HRT-a uvjeravala da će zbog njenog poteza "Hrvatska sukreirati američku vanjsku politiku", iako je bila u jednakoj poziciji kao i svaki drugi turist koji se dođe fotografirati pred rezidencijom američkog predsjednika.

Drugim riječima, Hrvatska međunarodni ugled ne može izgubiti jer se ne može izgubiti ono čega nema.