BIVŠA hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala je za N1 televiziju stanje u svijetu i Europi, budućnost multilateralizma i euroatlantskih institucija, odnos Europske unije i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa te sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava.

Govoreći o brojnim krizama i sukobima diljem svijeta, ustvrdila je da je javnost na njihovu eskalaciju toliko naviknuta da ih možda više ni ne doživljava ozbiljno koliko bi trebala. "Bojim se da to niti ne primjećujemo više. Toliko smo navikli na eskalacije raznih sukoba, žarišta diljem svijeta, da nekako prag tolerancije nam se diže", kazala je. 

Smatra kako dodatni problem predstavlja činjenica da Europska unija nije bila dovoljno pripremljena za promijenjene geopolitičke okolnosti. Vjeruje da Unija na probleme još uvijek gleda previše kratkoročno. Umjesto dugoročnog i cjelovitog pristupa, prema njezinu mišljenju, Europa prelazi iz jedne krize u drugu i pokušava pronalaziti pojedinačna rješenja.

"Bojim se da još uvijek gledamo malo kratkovidno, da idemo od krize do krize i pokušavamo naći rješenje, počevši s tim velikim disruptorima kao što je bila pandemija, covid kriza, pa onda rat u Ukrajini, pa rat na Bliskom istoku, i da nam nedostaju neka cjelovita rješenja. Ja prije svega to vidim dugoročno", navela je. 

"Imamo puno strategija, sad ih treba provoditi"

Kao jedno od pitanja kojemu se ne posvećuje dovoljno pozornosti izdvojila je demografiju. Istaknula je da se demografski problem ne može riješiti isključivo migracijama, već zahtijeva puno širi pristup. Upravo je demografija, smatra, jedan od preduvjeta budućeg razvoja Europe jer bez dovoljnog broja radnika nema ni napretka Europske unije.

Upozorila je da se percepcija sigurnosnih izazova i dalje znatno razlikuje među državama članicama. "Što ste bliže istoku, to je Rusija veća prijetnja, što ste bliže jugu, to su ilegalne migracije veća prijetnja", naglasila je. 

Dodala je da Europska unija mora biti sposobna i znatno brže donositi odluke. Upravo je sposobnost brzog odlučivanja, smatra bivša predsjednica, jedan od kapaciteta za koje je EU već pokazao da ih ima. 
"Imamo puno strategija, sad ih treba provoditi", rekla je. 

"Treba razlikovati Trumpov personalni stil od šire slike i strategije"

Jedna od glavnih tema razgovora bili su odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije te politika Trumpove administracije. Grabar-Kitarović, koja je tijekom svoje političke i diplomatske karijere imala priliku razgovarati i susretati se s Trumpom, tvrdi da treba razlikovati njegov osobni stil od šire američke strategije.

"Da, treba razlikovati njegov personalni stil od šire slike i strategije. Činjenica da nijedna američka administracija više neće podržavati europsku sigurnost i obranu kao što je to bio slučaj ranije, nitko se, mislim, više ne može vratiti s ovih postavki", napomenula je. 

Ustvrdila je da američki zaokret nije započeo Trumpovim dolaskom na vlast. I prethodne administracije, uključujući one Joea Bidena i Baracka Obame, kao i ranije američke administracije, najavljivale su preusmjeravanje fokusa prema vlastitoj obrani i domovinskoj sigurnosti te prema Aziji i Pacifiku. Istodobno su europskim saveznicima poručivale da Europa mora preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.

"Trump je gotovo izašao iz dvorane, imao je pravo"

Grabar-Kitarović prisjetila se i NATO-ova summita 2018. godine, kojem je prisustvovala kao hrvatska predsjednica. Trump je tada vrlo oštro kritizirao europske članice zbog nedovoljnih izdvajanja za obranu.

"Bila sam na tom famoznom NATO summitu 2018., kad je predsjednik Trump gotovo izašao iz dvorane, prijetio da će napustiti NATO, i moram reći da nije bio u krivu kad je pitao kako američkom narodu objasniti zašto SAD plaća silne milijarde dolara za europsku sigurnost i obranu, kad Europa, neću spomenuti državu koju je tada apostrofirao, zapravo daje milijarde i milijarde Rusiji za jeftinu energiju", poručila je. 

Podsjetila je da su se članice same obvezale povećavati izdvajanja za obranu, pri čemu je spomenula nekadašnji cilj od dva posto, kao i nove postavke izdvajanja. "Imao je pravo, mislim, sami smo se obvezali na tih dva posto, sad je evo tri posto, tri plus dva", rekla je za N1 televiziju.

Potvrdila je da počinje preispitivati koliko je Europska unija ozbiljna kada govori o proširenju, osobito kada je riječ o području koje službeno naziva zapadnim Balkanom. "Jer ako je ozbiljna, onda treba doista inzistirati, doslovce, na ispunjavanju svih kriterija koje smo mi ispunili. Sjetite se koliko je Hrvatska imala problema zbog kriterija suradnje sa Sudom u Haagu", navela je.

Mladićev pogreb

Posebno je problematizirala odnos prema događajima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uspoređujući ih s hipotetskom situacijom u Hrvatskoj.

"I ne znam što bi se dogodilo da je u Hrvatskoj takva situacija slična kao u Srbiji s pogrebom, de facto državnim pogrebom Mladića, jednog ratnog zločinca. Što bi se dogodilo da netko u Hrvatskoj krene veličati ili napraviti takav spektakl za nekoga tko je osuđen za ratne zločine?", upitala je. 

Unatoč toj kritici, Grabar-Kitarović naglašava da snažno podržava članstvo Srbije u Europskoj uniji te da ga smatra interesom Hrvatske, ali i cijele Unije. Ipak, upozorava da događaji posljednjih dana Srbiji neće pomoći na tom putu.

"Doista sam jedan od onih koji smatra da Srbija mora u Europsku uniju, da je to i u interesu Hrvatske i u interesu EU-a, i doista podržavam njihov put. Ali scene koje smo vidjeli ovih dana neće pomoći nikome. One mogu kratkoročno djelovati kao populizam, ali ne vidim da će Srbija iz toga dugoročno profitirati na bilo koji način. To je jednostavno nijekanje realnosti, stvarnosti", ustvrdila je. 

O proširenju Europske unije

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i europskoj perspektivi hrvatskog susjedstva, Grabar-Kitarović podsjetila je da se ona osobno, hrvatske vlade i Hrvatska općenito već godinama, odnosno desetljećima, zalažu za ulazak tih država u Europsku uniju.

Taj proces ne smatra klasičnim proširenjem, nego konsolidacijom Europske unije. Države koje još nisu integrirane, prema njezinu mišljenju, nalaze se u političkom vakuumu koji popunjavaju druge, odnosno treće sile, zbog čega smatra da je potreban znatno konkretniji napredak.

"Nije to ni proširenje, po meni, to je konsolidacija Europske unije koja definitivno pripada u tom političkom vakuumu kojeg smo stvorili i kojeg jednostavno ispunjavaju druge sile, treće sile, zapravo. I tu treba biti puno konkretniji napredak", poručila je. 

Podsjetila je i na odluku da Ukrajina dobije kandidaturu za pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Tu je odluku pozdravila, ali je istodobno bila razočarana što u tom trenutku jednak status nije dobila i Bosna i Hercegovina, koja je u međuvremenu postala kandidatkinja.

"Moramo prestati slati dvosmislene poruke"

Grabar-Kitarović smatra da Europska unija mora prestati slati dvosmislene poruke državama koje žele postati njezine članice. Kada je riječ o BiH, naglasila je da to ne znači miješanje u njezina unutarnja pitanja, ali smatra da cijela Unija mora inzistirati na demokratskim standardima uoči predstojećih izbora.

"Moramo prestati slati dvosmislene poruke, a to uključuje, bez ikakve namjere za miješanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, inzistiranje cijele Europske unije da izbori koji bi trebali uslijediti budu potpuno u duhu Daytonskih ugovora, kojima, između ostalih, je i Hrvatska jamac, i da u potpunosti budu slobodni, transparentni, da se ne manipulira ni na koji način", rekla je. 

Kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine, bivša predsjednica kaže da je danas znatno optimističnija nego što je bila ranije, premda priznaje da nije sigurna koliko je takav optimizam utemeljen.

"Inače, kad je riječ o Bosni i Hercegovini, ja jesam puno optimističnija nego što sam bila svojevremeno. Ne znam da li taj optimizam ima temelja, ali vidim nekako izlaz u tim novim generacijama koje dolaze, novim ljudima. Nadam se da će ih biti što više u politici u Bosni i Hercegovini", izjavila je za N1 televiziju.

"Stabilnost Crne Gore iznimno je bitna"

Na kraju razgovora osvrnula se i na Crnu Goru, istaknuvši njezinu važnost kao članice NATO-a. Stabilnost te države smatra iznimno važnom, a posebno je upozorila na mogućnost dovođenja u pitanje njezina članstva u Savezu.

"Crna Gora, iznimno bitna država članica NATO-a, nikako ne bismo htjeli da bude prva država koja će postaviti zahtjev za izlazak iz NATO-a. Dakle, stabilnost te države jest iznimno bitna", smatra Grabar-Kitarović.

Govoreći o odnosima Hrvatske i Crne Gore, poručila je da Zagreb mora nastaviti inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja te da ne smije odustajati od onoga što je između dviju država već riješeno i dogovoreno.

"A što se tiče Hrvatske, mi moramo ustrajati na rješavanju otvorenih pitanja i ne možemo ići ni korak unatrag od onog što je već bilo riješeno i dogovoreno", zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.