VREMENSKE prognoze u svakom smislu olakšavaju svakodnevicu, ali ipak znaju pogriješiti, što nerijetko izaziva i bijes građana.

Uglavnom, nepovjerenje prema prognozama, odnosno meteorolozima ne jača samo u Hrvatskoj. Kako je nedavno donio AFP, korisnici Twittera i drugih društvenih mreža optužili su španjolsku meteorološku agenciju da je izazvala sušu, australsku da je izmijenila svoje termometre, a francusku da je preuveličala globalno zagrijavanje putem pogrešno postavljenih meteoroloških stanica.

"Koronavirus više nije trend. Teoretičari zavjere i poricatelji koji su prije govorili o tome sada šire dezinformacije o klimatskim promjenama", rekao je za AFP Alexandre Lopez-Borrull, predavač informacijskih i komunikacijskih znanosti na Otvorenom sveučilištu Katalonije.

Laički, kao što se može primijetiti u razgovoru s ljudima ili u komentarima ispod tekstova, svakome nešto oko prognoze smeta. Dok neki govore da se općenito griješi, neki su uvjereni da je baš na nekom specifičnom području veća margina pogreške, dok treći misle da prognoza nikad nije bila lošija.

Situaciju ne poboljšavaju niti mobilne aplikacije. Tako ako postoji 30 posto vjerojatnosti da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vrijeme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70 posto šanse da će biti suho. Sve to skupa očito iskrivljuje percepciju oko točnosti vremenskih prognoza.

Kalin (DHMZ): Prije četrdeset godina prognoza za drugi dan unaprijed imala je istu točnost koju danas ima prognoza za šesti dan unaprijed

Rekli smo, sve to su laička mišljenja, ali i ona koje znanost očito ne prati. Lovro Kalin, voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav Državnog hidrometeorološkog zavoda, u razgovoru za Index konkretno je objasnio kako je sada prognoza točnija nego ikad prije.

"Verifikacija vremenske prognoze kao tehnika provjere njezine točnosti i vrijednosti prilično je složena statistička disciplina, postoje različite metode i izračuni, svaki sa svojim specifičnim ograničenjima i tumačenjem.

Ipak, moguće je dati neke konkretne odgovore. Jedan temeljni izračun pokazuje da se točnost vremenske prognoze povećava za prognostičko razdoblje od jedan dan ugrubo za svakih deset godina. To bi konkretno značilo da je, na primjer, prije četrdeset godina prognoza za drugi dan unaprijed imala istu točnost koju danas ima prognoza za šesti dan unaprijed", objasnio je on.

"Dugoročne prognoze daju drugačiju interpretaciju"

Dodaje da se može argumentirati da je taj napredak i velik i malen.

"Evidentno je da je na toj dnevnoj skali prognoza značajno napredovala. No još smo uvijek na skali od 7 do 10 dana, nakon toga se smatra da pouzdanost prognoze pada ispod kritičnog praga, pa se zato i osnovni prognostički produkti uglavnom zadržavaju na tom intervalu.

Postoje dakako i dugoročne prognoze, mjesečne, sezonske i klimatske, no one daju sasvim drukčiju interpretaciju, konkretno odstupanja od prosjeka za neka dulja razdoblja (mjeseci, sezone, godine, desetljeća...).

Nadalje, ako se promatraju verifikacijski rezultati, moguće je da posljednjih godina taj porast kvalitete usporava. No to se sada u realnom vremenu teško može ocijeniti. Temeljno ograničenje u prediktibilnosti atmosfere je posljedica teorije determinističkog kaosa, odnosno osjetljivosti na početne uvjete.

Fizikalne jednadžbe naše atmosfere - kao i mnogih drugih prirodnih sustava - su nelinearne, odnosno drugog su i višeg reda. Proučavajući upravo jedan jednostavan atmosferski model, Lorenz je otkrio da i neznatna promjena početnog stanja (ona može biti manja od točnosti mjerenja!) uzrokuje dramatičnu promjenu nakon dovoljnog broja koraka iteracije prognoze. U popularnoj znanosti taj princip poznat je kao 'efekt leptira'", govori.

"Umjetna inteligencija nezadrživo prodire i u meteorologiju"

Pojašnjava da je još jedno važno ograničenje i snaga računala.

"Njezin fantastičan porast - koji je desetljećima upravo nevjerojatno pratio čuveno proročansko Mooreovo pravilo - sada je usporio. Zbog toga se u meteorološkoj zajednici - kojoj su potrebna najjača svjetska superračunala - posljednjih godina primjenjuju neke mjere računalne 'štednje' (eng. scalability) kako bi računala mogla izdržati sve zahtjevnije meteorološke modele.

No iz svijeta upravo stižu vijesti o dugo očekivanim kvantnim računalima, prema kojima sadašnja superračunala djeluju kao igračke.

Osim toga, i umjetna inteligencija, odnosno strojno učenje – kao i u ostale sfere – nezadrživo prodire u meteorologiju. Sve moguće primjene još je teško sagledati, ali sigurno je da će one biti mnogobrojne, odnosno već sad se rade simulacije koje će znatno popraviti izračune modela uz neusporedivo manji računalni zahtjev.

Sve u svemu, pojavili su se neki problemi i barijere, no otvaraju se nove mogućnosti i godine koje su pred nama će u meteorološkom svijetu biti uzbudljive, pojasnio je.

"Modeli i prognoze su točniji nego prije"

Predstavio nam je i statistiku koja govore o porastu preciznosti.

"Slika prikazuje trajanje prognostičkog razdoblja za koje kvaliteta prognoze (u ovom slučaju korelacija geopotencijala na 500 hPa) pada ispod praga od 80 posto. Iz dijagrama se vidi porast od otprilike 2 dana (od 5. do 7. dana) u posljednjih dvadesetak godina.

Rezultati su prikazani za model Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF – European Centre for Medium-Range Weather Forecasts), koji se koristi i na DHMZ-u, te je u svojoj klasi najbolji model na svijetu", dodaje.

Zbog svega navedenog ne slaže se s ocjenom da se manje griješilo.

"Modeli i prognoze su zasigurno pouzdaniji i točniji, to dokazuju brojne statistike. Rekao bih da je u pitanju ipak ljudska percepcija. Nekad se od prognoze manje i očekivalo, cijenilo se makar i nekakvu informaciju, a danas se samo po sebi pretpostavlja da prognoza treba biti savršeno točna, odnosno navikli smo da je najčešće pouzdana, pa se možda i zbog toga jače osjeti poneka pogreška.

A naravno da ih još uvijek ima, čak i za aktualni ili sljedeći dan! Računalni modeli su danas nevjerojatno složeni i sofisticirani, pa ipak priroda je ponekad neuhvatljiva", navodi.

Koliko su dobre aplikacije? "U pravilu su kvalitetne, ali prognoze DHMZ-a su kvalitetnije"

Pitamo ga bilježimo li danas nestalnije vrijeme zbog klimatskih promjena.

"Što se tiče klimatskih promjena, klimatolozi se slažu da globalno zagrijavanje povećava učestalost ekstremnih vremenskih stanja, dakle ne samo, na primjer, toplinskih valova nego i prodora hladnoće, zatim sve jače i dugotrajnije suše, ali s druge strane i obilne oborine i poplave, i tako dalje... A ekstreme je uvijek vrlo teško prognozirati", govori.

Odgovorio je na pitanje koliko su aplikacije koje ljudi imaju na mobitelima ustvari precizne.

"Nije lako jednoznačno govoriti o mobilnim aplikacijama jer ih na tržištu ima na stotine, a proizvođači mobitela ih često ugrađuju već u osnovnu verziju uređaja. U pravilu su ipak kvalitetne jer iza njih stoje računalni divovi ili pak neke specijalizirane meteorološke kompanije, bilo da je riječ o globalnim igračima ili pak meteo-aplikacijama koje mogu biti djelo nekog start-upa ili čak amaterski uradak.

Zajedničko im je da su najčešće grafički vrlo atraktivne i da za traženu lokaciju daju direktan izračun iz jednog ili više atmosferskih prognostičkih modela (eng. direct model output). To su u pravilu kvalitetni modeli, od kojih su neki čak i besplatni, pa ih svatko uz dosta volje može upogoniti na svom računalu.

Ipak, takva prognoza je donekle pojednostavljena, i stvara dojam fine prognoze za konkretnu mikrolokaciju, a u stvari se radi o prostornoj interpolaciji rezultata, zbog čega je moguće da prognoze budu značajno različite.

Zbog toga neskromno smatramo da su temeljne prognoze i upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda kvalitetnije, jer u njih prognostičar - osim usporedbe nekoliko prognostičkih modela - ugrađuje i svoje iskustvo i korekciju", pojasnio je.

Jadran je specifičan

Iznijeli smo mu i naš dojam, naravno sasvim laički, da nam se doima kako je na jugu veća mogućnost pogreške. Je li to zaista tako ili se radi o subjektivnom dojmu jer nam je pažnja usmjerena na to područje?

"Da mi je euro za svaki takav 'dojam'… (smijeh)… Neopravdano bi bilo govoriti da se prognoze 'kvare' prema jugu, prognostički modeli ne poznaju granice i nijedan statistički izračun ne ide tome u prilog.

No svakako se mnogi aspekti prognoze mogu razlikovati ovisno o karakteristikama lokacije. Upravo je područje Jadrana - kao i mnoga druga u Hrvatskoj – specifično, u ovom slučaju orografski (reljefom) vrlo kompleksno, jer na praktički par kilometara imate otoke, more, obalu pa strme obronke dinarskih planina. Stoga prognoze mogu biti dosta zahtjevne.

Konkretno, na dubrovačkom području izazovna je i dakako važna i prognoza bure, a posebno, na primjer, i temperature jer u uvjetima obalne cirkulacije te fenskog efekta može doći do naglih promjena u temperaturi, koje su često nepredvidive. Sličnih primjera imate u Hrvatskoj još mnogo… naša je zemlja mala, ali je klimatski i meteorološki jako raznovrsna", napomenuo je.

Prognoze vjetra i temperature su kvalitetne, oborine je najteže predvidjeti

Za kraj, odgovorio je na pitanje kakvo nevrijeme je najteže predvidjeti.

"U fizikalnim modelima atmosfere neki elementi su izvrsno prognozirani, na primjer, tlak zraka, a sukladno tome i vjetar koji je posljedica prostorne promjene tlaka. Čak i naša bura, koja je vrlo kompleksan fenomen, dobro se modelira, osobito u našem ‘kućnom’ atmosferskom modelu visoke rezolucije Aladin.

Njega u DHMZ-u razvijaju naši kolege modelari u suradnji s meteorološkim službama srednje Europe, i pogoni se na našem superračunalu. Stoga su prognoze vjetra jako kvalitetne. Zatim slijede temperatura i drugi meteo elementi, a od osnovnih elemenata pri dnu ljestvice su naoblaka i oborina.

To su procesi kod kojih su fizikalni procesi jako složeni, dijelom i nepoznati, te postoji velika promjenljivost na prostornoj i vremenskoj skali, koju je vrlo teško uhvatiti.

Posljedično je zasad gotovo nemoguće odrediti, na primjer, točno vrijeme i lokaciju jakog grmljavinskog nevremena, nego se može procijeniti vjerojatnost njegove pojave na nekom području i u nekom vremenskom intervalu.

Za kraj, jako je nezahvalna čak i prognoza obične magle, i njezinog nastajanja a pogotovo njezinog 'kidanja'. Ima toga još puno. Mi prognostičari bismo vam o takvim primjerima mogli u nedogled…", zaključio je za Index Lovro Kalin, voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav Državnog hidrometeorološkog zavoda.