IZNENADNI nagli pad burzi u SAD-u, Europi i Aziji pokrenuo je lavinu spekulacija o tome kako je počela velika svjetska kriza. Burzovni investitori su bili neugodno iznenađeni kada su prilikom otvaranja u ponedjeljak indeksi pali za nekoliko postotnih bodova.

Dionice nekih kompanija bile su posebno teško pogođene, izgubivši dvadeset i više dolara po dionici u prvih nekoliko sati otvaranja burzi. Kolaps je bio najveći u Japanu, gdje je burzovni indeks Nikkei pao za više od 10 posto. Utjecaj nije ostao ograničen na dionice, nego se prelio i na tržište kriptovaluta. Cijena bitcoina se srušila za nekoliko tisuća dolara, a pad cijene je zabilježilo i zlato.

Vrlo brzo je počelo traženje "krivca" za tako oštar pad, pa su se tražili znakovi dolaska krize. Iako se do kraja dana situacija smirila, analitičari su iznosili pregršt razloga da bi objasnili pad na svim važnijim burzama na svijetu.

Što je uzrokovalo velik pad na burzama?

Ali glavni razlog ovog pada na burzama je ipak manje zanimljiv, tehnički, a ne uzrokovan lošim makroekonomskim pokazateljima ili geopolitičkim zbivanjima. To ne znači da ne postoje pokazatelji koji upućuju na dolazak krize, niti da ih treba ignorirati, samo da se njihovi negativni utjecaji još nisu materijalizirali u obliku početka recesije. 

Do pada na burzama je dovela serija događaja koji su počeli na tržištu valuta, zbog takozvanih "carry tradesa". U suštini se radi o tome da se posudi valuta države koja ima nisku kamatnu stopu, što znači da se na posudbu mora platiti niska kamata, a kupi valuta države u kojoj je kamatna stopa viša.

Glavna premisa je jednostavna; zaduži se u valuti za koju se treba malo plaćati (niska kamatna stopa) i kupi u valuti koja nosi više prinose (npr. obveznice i dionice). Mešetari (eng. traders), uglavnom hedge fondovi, posuđivali su japansku valutu jen (JPY), za što su plaćali kamatu između 0 i 0.1 posto. Kupovali su državne obveznice SAD-a, koje nose prinos između 3 i 5 posto, i dionice. 

Problem nastaje kada središnja banka države s valutom u kojoj se posuđuje poveća kamatne stope, što dovodi do jačanja te valute u odnosu na druge. Upravo to se dogodilo s japanskim jenom, jer je središnja banka Japana podigla kamatne stope s 0-0.1 posto na 0.25 posto 31. srpnja.

To je dovelo do jačanja jena u odnosu na dolar. Trgovci su tada počeli prodavati imovinu u dolarima da pokriju troškove promjene tečaja. Morali su prodati dionice da bi pokrili gubitke i održali rizik na prihvatljivim razinama.

Izazvana panika, tražilo se krivca

Objašnjenje procesa je pojednostavljeno, ali ovakva korekcija tržišta je dovela do iskre zbog koje su se počeli tražiti razlozi velikog broja prodaja dionica, kojih nije nedostajalo.

Prije vikenda je izašlo izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje je pokazalo da se tijekom srpnja stvorilo nekoliko desetaka tisuća manje radnih mjesta nego što su analitičari očekivali i stotinu tisuća manje nego isti mjesec prošle godine. Godišnji podaci su pogoršali dojam, jer je nezaposlenost narasla s 3.5 posto na 4.3 posto, a usporio je i rast plaća.

Situaciju je pogoršala i vijest da je Warren Buffett, jedan od najpoznatijih investitora na svijetu, prodao pola dionica Applea tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Apple je bio daleko najveći dio portfelja Buffettovog konglomerata Berkshire Hathaway.

Kompanije u tehnološkom sektoru, koje su dugo vremena bile nositelji rasta burzi, objavile su slabije financijske rezultate od očekivanih. Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon, Tesla, Meta i Alphabet su i u ponedjeljak tijekom pada izgubili nekoliko stotina milijardi dolara vrijednosti dionica.

Američki FED opet kasni?

FED, središnja banka SAD-a, tijekom 2022. i 2023. podizao je kamatnu stopu u sklopu borbe protiv inflacije. Na početku pretprošle godine je bila 0.25 posto, a do srpnja prošle godine narasla je na 5.5 posto i na toj razini se zadržala.

Politika je funkcionirala, pa je stopa inflacije pala s 9 posto na godišnjoj razini na 3 posto. To još nije ciljanih 2 posto, ali je ohrabrila neke analitičare da traže prekid politike borbe protiv inflacije i početak smanjivanja kamatnih stopa središnje banke.

To bi dovelo do većeg ekonomskog rasta, jer bi trošak zaduživanja pao i time se stimulirala potražnja. To će se vjerojatno dogoditi do kraja godine, ali dio analitičara smatra da FED kasni sa smanjenjem.

Kriza nije počela, ali puno je znakova da dolazi

Ovu rasprodaju na burzama uzrokovali su tehnički faktori, jednostavna reevaluacija pozicija nakon povijesne odluke središnje banke Japana, ali to ne znači da nema pregršt pokazatelja koji upućuju na slabost svjetskog gospodarstva i nadolazeću recesiju.

EU kolektivno realno stagnira, a u nekim ključnim državama se već duže vremena pojavljuju problemi. Za njih se 2022. i 2023. mogao kriviti rat u Ukrajini, ali je do sada postalo jasno da su sistemske prirode. Njemačka, motor ekonomije EU, provodila je skupu i neizvjesnu energetsku tranziciju u vremenima rasta cijene energenata, za što plaća veliku cijenu.

Situacija u Kini je bitno drugačija, s puno većim stopama rasta s niže polazišne točke. Ali godine rasta BDP-a do 10 posto i više davno su prošle, pa Komunistička partija Kine zadnjih godina pokušava održati rast BDP-a iznad 5 posto.

To je uspjelo prošle godine, ali će ove biti puno teži zadatak. Za razliku od EU i SAD-a, Kina nakon 2008. nije ušla u dugotrajnu recesiju, iako je platila cijenu u astronomskom rastu ukupnog duga. Nakon što se zbroji javni dug, dug kućanstava i dug kompanija, Kina je ukupno u 2023. dugovala 287 posto BDP-a, više od SAD-a i EU.

Početak krize će diktirati javni dug SAD-a

Početak krize će diktirati ekonomsko stanje u SAD-u zbog jednostavne činjenice da se radi o najvećem uvozniku na svijetu. I Kina i EU ostvaruju veliki trgovinski suficit s njim, što znači da njihove industrije ovise o izvozu u SAD.

Istodobno SAD ima ogroman problem s javnim dugom, koji je prešao 35 bilijuna dolara. Zbog rasta cijene zaduživanja (kamata), ove će godine biti plaćen ekvivalent 3 posto BDP-a na otplatu kamata na dug i činiti 18 posto ukupnih troškova federalnog proračuna. 

Bez obzira tko pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD-u, morat će smanjivati javne troškove da bi spriječio dužničku krizu SAD-a ili pad vrijednosti dolara. Rušenje kreditnog rejtinga, koje je već najavljeno krajem prošle godine, neće se moći izbjeći. 

Smanjenje državne potrošnje SAD-a će dovesti do lavine: stanovništvo SAD-a će početi manje trošiti, SAD će smanjiti uvoz, Kina i EU koje ovise o izvozu u SAD će manje proizvoditi, usporavanje sva tri svjetska gospodarstva će dovesti do recesije i nezaposlenosti. 

Kriza zasigurno dolazi, ako ni zbog čega drugog, onda bar zbog cikličnosti same ekonomije, ali jučerašnja zbivanja na burzama nisu označila njen početak. Dokaz za to je današnji oporavak svih burzi koje su u ponedjeljak bile u minusu, kao i oporavak cijene bitcoina te ostalih kriptovaluta.