MISLAV Kolakušić, sudac Trgovačkog suda i od nedavno predsjednik udruge Antikorupcija, osvrnuo se u srijedu u intervjuu s Media servisom na mnogobrojna aktualna pitanja u Hrvatskoj. "U Hrvatskoj se vodi cijelo vrijeme rasprava o tim referendumima, koliko je potrebno potpisa, da li građani mogu odlučivati o nekim pitanjima ili to može samo izvršna ili zakonodavna vlast. Dakle, to su sve gluposti. Građani odlučuju o svemu. Građani su Republika Hrvatska", izjavio je Kolakušić.

Napominje kako Hrvatska ima jedan od najrigoroznijih zakona o referendumu i da se ne može ni usporediti s primjerice Švicarskom, u kojoj građani odlučuju o skoro svim pitanjima. Za njega, građani trebaju odlučivati o apsolutno svim pitanjima unutar države i nadodaje: "To je k’o da kažete da imate veliku stambenu zgradu, vi ste izabrali svog predstavnika stanara i sad jedino predstavnik stanara može odlučiti hoće li se uvoditi lift, da li će se prodat nečiji stan, da li će se prodat stubište. Naravno, to su sve gluposti."

Nema razloga vjerovati referendumskih rezultatima

Krivo je, prema Kolakušićevu tumačenju, odvajati državu od građana. Građani trebaju biti glavni i svoju volju iskazati preko referenduma, a nakon što se izjasne na referendumu, ključna je transparentnost.

"Kada vi ne dopustite pristup promatračima, sva transparentnost, svo povjerenje pada u vodu. Ne postoji niti jedan opravdani razlog da bi se vjerovalo bilo kakvom od tih rezultata", kazao je Kolakušić. 

"Dio referendumskih pitanja upravo pogoduje vladajućoj stranci, koja vlada već 28 godina. Samo ima dva različita krila, ali radi se o jedno te istoj opciji. Zašto? Traži se umjesto jednog da direktno se bira preferencionalnim glasovima, da se bira tri. Pa zar mislite, istinski, da će itko od tih, ikad kada dođu na listu, biti netko koga nije izabrao taj koji je sastavljao listu?" pita se Kolakušić. 

Inzistira kako se samo pokušava izgraditi nekakvo kvazi povjerenje i uključenost građana, no da na liste neće doći ljudi koji nisu posve odani stranci.  Za bilo kakve promjene u društvu ključna je uključenost građana i to na civilnoj razini kroz različite pokrete i udruge. Promjena se ne može dogoditi isključivo na političkoj razini. 

Udruga Antikorupcija kao prvi korak prijave kaznenih djela

"Građani, zbog nedostatka povjerenja u institucije, ne obraćaju se više institucijama. Niti da prijavljuju korupciju, niti kaznena djela jer znaju da će na to efekt biti nikakav. Vi kada imate određena saznanja, o koruptivnim djelima, vi se nalazite u svakom slučaju u strahu. Vi morate imati mjesto na koje ćete doći, porazgovarati s ljudima koji se bave pravom, koji poznaju sustav kako funkcionira, koji će vam dati određene savjete", smatra Kolakušić. Upravo svoju udrugu, koja je s radom započela krajem tjedna, smatra takvim mjestom. 

Svjestan je sumnje koju građani imaju u institucije, no smatra kako su Hrvatskoj baš u svim sferama potrebni novi ljudi. "Mi imamo 28 godina samo nastavak identičnog djelovanja koji je bio od ‘45. pa nadalje. Samo što smo onda imali Goli otok, pa se znalo, ako vi ukradete pet rola papira, pronevjerite par tisuća dinara, dobit ćete opomenu od partijske organizacije. Ako pronevjerite milijun, tko god bili, završit ćete na Golom otoku."

Jedna Facebook stranica s njegovim imenom s njim nema veze

Prije kada se javio na natječaj za upražnjeno mjesto suca Ustavnog suda stupio je u kontakt s tri mladića koji vode Facebook stranice potpore 49-ogodišnjem sucu. To su stranice 'Građani za Mislava Kolakušića' i 'Grupa podrške sucu Mislavu Kolakušiću'. Sa stranicom 'Grupa podrške Mislavu Kolakušiću' kaže nema nikakve veze, to je grupa bez kontrole, po kojoj se svašta piše. 

Problem je kako su u Hrvatskoj stranke strukturirane

"Kod nas su stranke strukturirane po principu zapošljavanja, jedini razlog da bi netko bio u stranci je da bi kasnije osigurao radno mjesto za sebe, svoju obitelj i tako dalje. Svaka stranka koja je tako strukturirana će uvijek i zauvijek djelovati po tim principima. Po meni, stranka mora isključivo biti strukturirana na način da članovi stranke mogu biti izabrani od naroda ili na parlamentarnoj listi ili na lokalnoj listi i tu priča završava. Izvršni dijelovi vlasti, to su dakle ministri, čelnici različitih ureda, oni ni u kom slučaju ne smiju dolaziti iz redova stranke. Oni moraju biti ono najbolje što Hrvatska ima", smatra sudac. 

Uljanik je put u propast

Načelno je za brodogradnju, jer napominje, mi smo pomorska zemlja, no njezin osnovni uvjet mora biti rentabilnost. Veliki dugovi koje Uljanik ima ''nisu strateški interes, nego je to put u propast". Da bismo imali brodogradnju, naglašava sudac, prvo trebamo imati čeličanu. Ovako mi u brodove ugrađujemo tuđe proizvode, dakle investiramo u strane zemlje. "Mi samo imamo naš rad. Mi smo jeftina, najamna radna snaga." I u brodogradnji i u turizmu. 

"Često čujem u Hrvatskoj: 'Pa i mi bi kupovali domaće kada bi to bilo jeftino, iste kvalitete i tako dalje. Da su tako razmišljali Nijemci, Francuzi, Talijani... nikada ne bi došli na ovaj stupanj nego bi bili siromašna, podanička država", tvrdi Kolakušić. Na pitanje što sada treba učiniti s Uljanikom, sudac stečaj vidi kao jedinu opciju jer Uljanikov dug prelazi imovinu, što bi bio uvjet za likvidaciju. 

Hrvatski građani bili su najbogatiji '91.

"Hrvatski građani su bili najbogatiji građani svijeta 1991. godine. U to bogatstvo su ulazile stotine tisuća stanova, tisuće velikih tvrtki, desetine tisuća malih poduzeća, izvori vode... Sve je to naše vlasništvo", rekao je Kolakušić za Media servis. Po njemu, raznorazna ministarstva i mnogobrojni dužnosnici samo dovode do raspršenosti koja služi kao plodni temelj kolektivnoj neodgovornosti. 

Ministarstvo državne imovine uzima imovinu građana i daje ju nekom drugom bez da građani za to prime ikakvu naknadu, smatra. Čak i u slučaju Agrokora, krivo se upravljalo onim što pripada svim državljanima Hrvatske. Agrokor je dobio puno poljoprivredne zemlje, za Kolakušića ono se nakon propasti Agrokora trebalo prepisati na hrvatske građane. "Sada će umjesto hrvatskih građana, ruski građani postati vlasnici, jer vlasnik Sberbanka su ruski građani", podsjeća. 

Smeta mu još jedno kazneno djelo počinjeno u ime Agrokora, a to je pogodovanje vjerovnicima. Kolakušić napominje kako se zakonom zabranjuje se da jedan vjerovnik tijekom stečajnog postupka bude namjeren drugačije od drugog vjerovnika. Ako su oni svi na istoj razini, stečajni zakon poznaje tri skupine: radnici, ostali vjerovnici i vjerovnici za troškove, kamate itd. "U Agrokoru nisu svi dobavljači bili jednaki, jednom se dalo 90 milijuna, a drugom se dalo nula kuna. To je nešto zbog čega bi u svakoj državi svijeta barem 100 ljudi bilo već u zatvoru."