GENERATIVNA umjetna inteligencija (Gen AI) u kratkom je roku prešla put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od privatne upotrebe do posla i obrazovanja, milijuni ljudi diljem Europe danas se oslanjaju na alate poput ChatGPT-a, Geminija i Groka, no stope prihvaćanja ove tehnologije drastično se razlikuju među državama, piše Euronews Next.

Alati generativne umjetne inteligencije korisnicima omogućuju stvaranje novog sadržaja poput teksta, slika, programskog koda ili videozapisa na temelju jednostavnih upita. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, otprilike trećina stanovnika Europske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata.

Velike razlike od sjevera do juga

Međutim, podaci za 33 europske zemlje otkrivaju ogroman jaz u korištenju umjetne inteligencije - od samo 17 posto u Turskoj do čak 56 posto u Norveškoj. Unutar same Europske unije, raspon se kreće od 18 posto u Rumunjskoj do 48 posto u Danskoj.

U čak 13 europskih zemalja više od 40 posto stanovništva koristilo je alate generativne umjetne inteligencije. U tu skupinu, uz Norvešku i Dansku, spadaju Švicarska (47%), Estonija (47%), Malta (46%), Finska (46%), Irska (45%), Nizozemska (45%), Cipar (44%), Grčka (44%), Luksemburg (43%), Belgija (42%) i Švedska (42%).

S druge strane, u osam zemalja manje od četvrtine stanovnika koristi ove alate. Uz Tursku i Rumunjsku, to su Srbija (19%), Italija (20%), Bosna i Hercegovina (20%), Sjeverna Makedonija (22%), Bugarska (23%) i Poljska (23%).

Među najvećim gospodarstvima EU, Italija (20%) i Njemačka (32%) nalaze se ispod prosjeka Unije, dok su Španjolska (38%) i Francuska (37%) nešto iznad njega, pokazujući jasnu podjelu na digitalno napredniji sjever i zapad te jug i istok Europe koji zaostaju.

Digitalna pismenost je ključna

Stručnjaci objašnjavaju da ove razlike nisu slučajne. "Prvo, stope usvajanja umjetne inteligencije obično prate opću digitalnu osnovu zemlje. Zemlje koje pokazuju najveće usvajanje, poput Danske i Švicarske, već su vrlo napredne u digitalizaciji", izjavio je za Euronews Next Colin van Noordt, istraživač na Sveučilištu KU Leuven u Belgiji.

On ističe kako stanovnici tih zemalja već posjeduju digitalne vještine, češće koriste internet i općenito su skloniji tehnologiji. "To se odražava u podacima: u zemljama s nižim usvajanjem, ljudi je ne koriste jer nisu znali da generativna umjetna inteligencija postoji ili ne znaju kako je koristiti", dodao je.

Van Noordt naglašava da je jedno imati pristup tehnologiji, a sasvim drugo razumjeti kako je iskoristiti. "Mnogi ljudi diljem Europe kažu da ne koriste generativnu umjetnu inteligenciju jednostavno zato što ne znaju za što bi je koristili. To pokazuje da je 'AI pismenost' ogroman faktor", rekao je.

Iako vlade mogu poticati korištenje, Van Noordt zaključuje kako se čini da "temeljna digitalna kultura i praktične vještine građana izgleda imaju veći učinak".

Više za privatne svrhe nego za posao

Podaci također otkrivaju da se umjetna inteligencija znatno više koristi u privatne svrhe nego za posao. U prosjeku je na razini EU 25 posto ljudi koristilo AI alate iz osobnih razloga, a 15 posto u poslovne svrhe. Osobna upotreba prednjači u svim analiziranim zemljama, no razlika se drastično mijenja.

Primjerice, u Nizozemskoj je omjer gotovo izjednačen (28% privatno, 27% poslovno), dok u Grčkoj čak 41 posto ljudi koristi AI privatno, a samo 16 posto za posao.

Prema Van Noordtu, niže stope korištenja na radnom mjestu posljedica su činjenice da "je još uvijek nejasno za što je koristiti s pozitivnim doprinosom". Najmanje se, pak, umjetna inteligencija koristi u formalnom obrazovanju - tek 9 posto na razini EU. Taj je udio najviši u Švedskoj i Švicarskoj (21%), a najniži u Mađarskoj, gdje iznosi svega 1 posto.