PREDSJEDNICA japanske vlade je prije tjedan dana u parlamentu dala naslutiti da bi Japan vojno reagirao u slučaju da bi Kina napala Tajvan. "Ako ova izvanredna situacija uključuje uporabu ratnih brodova i primjenu sile, to bi u svakom pogledu mogla biti situacija koja prijeti opstanku Japana", rekla je.

Zbog te izjave Kina je zaprijetila Japanu vojnom reakcijom. "Ako se Japan usudi pokušati oružanu intervenciju u Tajvanskom tjesnacu, to bi bio čin agresije i definitivno bi izazvao odlučan odgovor Kine", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian u četvrtak.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sun Weidong pozvao je japanskog veleposlanika u Kini, Kenjija Kanasugija. "Svatko tko se usudi na bilo koji način miješati u proces kineskog ujedinjenja, sigurno će pretrpjeti težak udarac", poručeno je tom prilikom japanskom veleposlaniku, piše Deutsche Welle.

Nastavak politike prema Tajvanu

Kineska prijetnja temeljena je na očito namjerno pogrešnoj interpretaciji izjave Takaichi, koja je govorila o japanskoj reakciji na kineski napad na Tajvan. Njezina formulacija o "egzistencijalnoj prijetnji" odgovarala je pravnom shvaćanju koje se u Japanu primjenjuje posljednjih godina o tome pod kojim se okolnostima, zajedno sa SAD-om, smije ostvariti pravo na kolektivnu samoobranu bez kršenja pacifističkog članka 9. ustava Japana.

Japanske teritorijalne vode približavaju se Tajvanu na samo 110 kilometara. Kina smatra otočnu državu svojom odmetnutom provincijom i godinama se vojno priprema za blokadu ili invaziju.

Svaka izjava ili potez koji bi Tajvan prikazao kao neovisnu državu za Peking je crvena krpa, jer smatra da je planirano pripajanje isključivo unutarnje pitanje. Zato se svaka izjava izvana koja odstupa od kineskog stajališta prikazuje kao miješanje u unutarnje poslove.

Poznata kineska polemika

Na japanske izjave o Tajvanu i svaku kritiku kineskih hegemonijskih težnji, kineski komunisti refleksno reagiraju upozorenjima po kojima se ponovo uzdiže japanski militarizam iz tridesetih godina prošlog stoljeća.

Tako je i ovog puta kinesko ministarstvo vanjskih poslova povuklo paralele između izjave Takaichi i invazije Mandžurije koju je prije više od 90 godina izvršio carski Japan. No japanski poslijeratni ustav ne dopušta vođenje agresivnog rata.

Ta kontradikcija nije spriječila kineske "vučje ratnike" da napadnu Takaichi i Japan. Kineski generalni konzul u Osaki, Xue Jian, napisao je o Takaichi na platformi X: "Prljavi vrat koji se miješa mora biti odrezan."

Objavu je izbrisao nakon što su japanski političari zatražili njegovo protjerivanje. Kineski partijski list Renmin Ribao (Narodne novine) osudio je Takaichi kao "onu koja nepromišljeno puca jezikom" i upozorio: "Nitko ne bi trebao gajiti iluziju da može prijeći granice u pitanju Tajvana, a da ne plati cijenu."

Bivši glavni urednik kineskog tabloida Global Times, Hu Xijin, nadovezao se slikovito na platformi Weibo: "Ako japanski militarizam želi doći u Tajvanski tjesnac kako bi se žrtvovao na našim oštricama, mi ćemo mu tu želju ispuniti."

Weibo kanal Yuyuan Tantian, koji je blizak državnoj televiziji CCTV, nazvao je Takaichi u članku u srijedu "remetiteljicom mira" i retorički pitao: "Je li ju udario magarac u glavu?"

Japansko hodanje po rubu

Spor dotiče postojeću "stratešku nejasnoću" u vezi sa suverenitetom Tajvana. To znači da mogući protivnici kineskog pripajanja otoka, posebno SAD, namjerno ostavljaju otvorenim pod kojim bi okolnostima i u kojem obliku vojno reagirali. Bivši japanski premijer Shinzo Abe, mentor Takaichi, izjavio je kako bi izvanredna situacija za Tajvan bila i izvanredna situacija za Japan, ali bez opisa konkretnih okolnosti.

Takaichi je sada prekinula s tom tradicijom. Zbog toga je kritizirana i unutar vlastite stranke. "Abe nikada ne bi dao tako nepromišljen odgovor", citirao je časopis President jednog neimenovanog bivšeg ministra iz stranke Takaichi. Navođenjem konkretnog scenarija, nepotrebno je otkrila japanske karte.

Službeni Tokio je pokušao umanjiti štetu koju je svojom izjavom nanijela premijerka. U početku je Takaichi inzistirala da njezine izjave odgovaraju stajalištima prijašnjih vlada. Na kraju je svoje izjave proglasila "hipotetskima" i obećala da će ih ubuduće izbjegavati.

I njezin kabinet je ublažio situaciju: mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključni su za sigurnost Japana, ali nadaju se mirnom rješenju kroz dijalog.

Takaichi kao "prijateljica Tajvana"?

To što je Kina nastavila s napadima pojačalo je dojam da Peking želi zastrašiti Takaichi jer ju smatra nacionalisticom i prijateljicom Tajvana. Primjerice, u travnju, dok je bila obična zastupnica, susrela je u Taipeiju predsjednika Tajvana Lai Ching-tea i dogovorila razmjenu "sigurnosno relevantnih informacija".

Nakon njezina izbora za premijerku, Peking nije poslao uobičajenu čestitku, nego je poručio da Japan treba poštivati svoje "obveze povezane s poviješću". Ta se aluzija odnosila na njezine ranije posjete kontroverznome svetištu Yasukuni, u kojem se odaju počasti i japanskim ratnim zločincima od čega će premijerka, kako je najavljeno, ubuduće odustati.

Na svom prvom sastanku s Takaichi krajem listopada tijekom APEC summita u Južnoj Koreji, kineski predsjednik Xi Jinping osta je vidno suzdržan, a atmosfera je opisana kao ledena. No zato je Peking reagirao vrlo burno, i to negativno, već sljedećeg dana nakon što je premijerka Takaichi sljedećega dana na rubu summita susrela predstavnika Tajvana.