KINA opskrbljuje Rusiju alatima ključnim za izradu hipersoničnih raketa s nuklearnim kapacitetom, oružjem kojim Vladimir Putin prijeti Zapadu. Početkom mjeseca ruske su snage ispalile raketu Orešnik, koja dostiže brzinu od gotovo 13.000 kilometara na sat, na zapadnoukrajinski grad Lavov, udaljen samo 65 kilometara od poljske granice, piše Telegraph.

Ova hipersonična balistička raketa, dosad korištena samo dvaput u borbi, može tijekom leta otpustiti šest bojevih glava koje gađaju različite ciljeve.  Otkriveno je da se specijalizirani proizvodni strojevi i alati koriste za izradu tih bojevih glava, koje mogu nositi rakete sposobne pogoditi Europu za manje od 20 minuta.

Ovi alati dio su pošiljki tehnologije i napredne opreme vrijednih 10.3 milijarde dolara, koje je Kina poslala Rusiji kako bi joj pomogla u proizvodnji vojne opreme i jačanju oružanih kapaciteta.

Strojevi za izradu bojevih glava

Rusija tvrdi da je raketu Orešnik nemoguće srušiti, dok ukrajinski dužnosnici i analitičari upozoravaju da ona predstavlja prijetnju Zapadu. Povećanje proizvodnje djelomično je omogućeno specifičnim CNC strojem - karuselskom tokarilicom kineske proizvodnje koja služi za tokarenje i rezanje metala.

Ovu je tokarilicu identificirala ukrajinska obrambena obavještajna služba u državnoj tvornici Votkinsk, glavnom ruskom pogonu za proizvodnju projektila koji je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, EU i Japana. U tvornici Votkinsk proizvodi se raketa Orešnik, kao i balistički projektili Iskander-M te interkontinentalni balistički projektili Topol-M.

Zaobilaženje zapadnih sankcija

Analiza pokazuje da je Kina poslala komponente vrijedne milijarde dolara koje su Moskvi potrebne za sklapanje precizno navođenog oružja i mlažnjaka. Riječ je o komponentama koje Rusija ne može proizvesti sama ili ih ne može proizvesti u potrebnim količinama.

Sve se nalaze na popisu 50 prioritetnih dobara čiji je izvoz u Moskvu zabranilo 39 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Kina se, međutim, nikada nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije.

Prema podacima američke tvrtke za analizu trgovine Import Genius, Kina je isporučila najmanje 4.9 milijardi dolara vrijedne mikročipove i memorijske pločice, koji pokreću precizno navođena oružja i borbene zrakoplove Suhoj.

Među ostalim ključnim stavkama su i razne vrste kugličnih ležajeva u vrijednosti od 130 milijuna dolara, koji su ključni za konstrukciju zrakoplova i drugih vozila jer nose opterećenja, smanjuju trenje i omogućuju kretanje. "Sve što se kreće koristi kuglične ležajeve", rekao je Michael Kofman, viši suradnik u zakladi Carnegie.

"Moraju biti precizno izrađeni i idu u sve." Kina je također poslala najmanje 97 milijuna dolara vrijedne montirane piezoelektrične kristale, koji se nalaze u radarskim sustavima i sustavima za elektroničko ratovanje, te teleskopske nišane za oružje u vrijednosti od 42 milijuna dolara.

Ključna uloga Kine u ruskoj vojnoj industriji

Uvoz iz Kine omogućio je Vladimiru Putinu da zaobiđe zapadne sankcije kako bi proizveo više oružja poput Orešnika, povećao samodostatnost i zaštitio svoju obrambenu industriju. "Područje u kojem je Rusija bila najranjivija su precizni alatni strojevi", rekao je Kofman.

"Najbolja oprema proizvodi se u zapadnim zemljama, ali Kina je sposobna proizvesti strojeve koji su danas dovoljno dobri za mnoge ruske potrebe", dodao je Kofman, stručnjak za rusku i ukrajinsku vojsku. "Potpuno je jasno da bi se Rusija, bez pristupa kineskom gospodarstvu, kineskom tržištu i Kini kao tranzitnoj točki za mnoge od tih roba i tehnologija, teško snalazila u održavanju ovog rata."

U prve tri godine ruske invazije na Ukrajinu, Kina je Moskvi poslala alatne strojeve u vrijednosti od najmanje 3.1 milijardu dolara. Ta je tehnologija daleko štetnija za Ukrajinu, i Zapad, od stotina tisuća topničkih granata koje su poslali drugi saveznici poput Irana, a koje se brzo troše i imaju mali dugoročni učinak.

Kineski CNC strojevi, primjerice, nabavljeni su u velikim količinama. Oni podupiru proizvodnju u nizu ruskih obrambenih postrojenja, uključujući i posebnu gospodarsku zonu Alabuga, gdje se proizvode domaće verzije iranskih dronova Shahed.

"Rusku obrambenu industriju mučila je brzina proizvodnje. Mnoge su im tvornice vrlo staromodne - ne proizvode zrakoplove ili motore ni brzo ni dobro", rekao je Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja pri britanskom obrambenom institutu RUSI. "Zato je uvoz od tolike važnosti. Kineski proizvodni ekosustav daleko je ispred ruskog", zaključio je.

Testiranje opreme i prikrivanje tragova

Kako bi osigurala visoku kvalitetu obrambene proizvodnje u Rusiji, Kina također šalje ključne instrumente za testiranje, kao što su multimetri i osciloskopi. Oni se koriste za provjeru funkcioniraju li oružje i mikroelektronika učinkovito.

Primjerice, mogu osigurati da sustavi za elektroničko ratovanje i radari rade ispravno te da će mikročipovi u bespilotnim letjelicama obrađivati, pohranjivati i prenositi prikupljene podatke. "Rusija je posljednjih nekoliko godina postala znatno ovisnija o Kini", rekao je Gary Somerville, viši analitičar koji proučava moskovski vojni opskrbni lanac u britanskoj organizaciji Open Source Centre.

Istraga iz 2025. otkrila je da su kineske tvrtke od 2023. do 2024. izravno isporučile ruskoj industriji dronova dijelove i materijale u vrijednosti od najmanje 55 milijuna dolara. To je bilo razdoblje kada je Moskva uspostavljala veliku logističku infrastrukturu za svoj domaći program bespilotnih letjelica.

Smatra se da su ovi novčani iznosi podcijenjeni jer ni Peking ni Moskva nisu skloni točnom izvještavanju o trgovinskim i carinskim podacima. Istodobno, sve veći broj pošiljki ide preko trećih zemalja koje robu uvoze i ponovno izvoze u Rusiju, čime se zaobilaze sankcije prikrivanjem lanca opskrbe.

"Pratiti puni opseg pošiljki osjetljive robe između Kine i Rusije sve je teže zbog ruta, paravan-tvrtki i posredničkih logističkih kompanija kojima se pošiljatelji koriste kako bi izbjegli otkrivanje", rekao je William George, direktor istraživanja u tvrtki Import Genius.