NA CEREMONIJI svečane prisege prilikom preuzimanja svog drugog mandata, predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen je kazala da se Peking mora pomiriti s činjenicom mirnog suživota s Tajvanom te da ta otočna zemlja nikada neće prihvatiti vladavinu komunističkih vlasti.

Tsai je u siječnju drugi put trijumfalno izabrana za šeficu države, a njezina centristička Demokratska napredna stranka (DPP), koja se zalaže za tajvansku neovisnost, zadržala je većinu u tajvanskom parlamentu.

Drugi mandat je ta 63-godišnjakinja osvojila usprkos pokušajima Pekinga od 2016., kada je Tsai prvi put došla na vlast, da izolira Tajvan i potkopa gospodarstvo te zemlje.

Trn u oku

Tsai Ing-wen je trn u oku Pekinga jer sa svojom strankom DPP ne prestaje ponavljati da je Tajvan de facto suverena država.

Kineske komunističke vlasti su obećale da će jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom pa i silom ako treba, a posebice ako tajvanske vlasti proglase neovisnost.

Kina je zahvaljujući pristanku na model "jedna zemlja, dva sustava" vratila pod svoje okrilje bivše europske kolonije Hong Kong i Makao. Taj bi model trebao jamčiti visok stupanj autonomije, no Tajvan to odbija ne želeći biti dijelom Narodne Republike Kine.

Američki državni tajnik Mike Pompeo u jednoj je od rijetkih izravnih poruka tajvanskoj vladi s visoke državne razine čestitao Tsai na "hrabrosti" i "viziji", što se nije svidjelo Pekingu koji se odlučno protivi svakom službenom kontaktu stranih zemalja s tajvanskim vlastima, smatrajući takav čin kao potporu separatizmu.

Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše nacionalističkog Kuomintanga pod vodstvom Čang Kaj Šeka, koji je poražen u građanskom ratu protiv komunista, a do 1971. kinesko mjesto u UN-u zauzimala je Republika Kina (Tajvan). Tajvan traži nastavak legitimiteta prve kineske republike proglašene 1912.

Tijekom desetljeća iznjedrio se upečatljiv tajvanski identitet te veliki broj stanovnika Tajvana ne želi ujedinjenje s NR Kinom.