POGOTOVO u koroni je vladala prava hajka protiv "prljavog novca" - u smislu mogućeg prijenosnika virusa. No sad se i iz Njemačke središnje banke čuje savjet: "pravi" novac ima i prednosti. Priču donosi Deutsche Welle.

Nije se čulo da se to ikad dogodilo, a novčanice i pogotovo kovanice jedva da su prikladniji izvori zaraze nego ručke na vratima ili rukohvati u javnom prijevozu. Ali u doba korone je doista bilo trgovina koje ne samo da su mušterije poticale da koriste karticu ili digitalni oblik prijenosa novca čak i za sitne iznose, nego su i odbijale gotovinu.

Doba pandemije je doista uvelike proširilo bezgotovinski način plaćanja: prema istraživanju instituta EHI iz Kölna je 2017. u Njemačkoj 74% kupovina u maloprodaji bilo plaćeno gotovinom, već 2021. je to bilo 58%, a 2023. je to palo na samo 37.5%.

Kako su nestali zlatnici, tako može i papir

Digitalni transfer je sve jednostavniji i popularniji i ne bi bilo prvi put da se potpuno promijeni način razmišljanja o novcu. Njemačka je zapravo sve do 1975. imala i kovanicu od plemenitog materijala - "stara" kovanica od 5 DM je bila od legure srebra u doba kad je još jedva igdje bilo zlatnika i srebrnjaka kao u starim danima.

Zapravo može čuditi da se podrška "običnom" novcu ovog tjedna čula i iz Bundesbanka, njemačke središnje banke. Tamo je predstavljena studija "Gotovina budućnosti", koju je po njihovom nalogu izradila tvrtka VDI/VDE i institut za istraživanje javnog mnijenja Sinus gdje se analiziraju prednosti - i nedostaci tri moguća scenarija budućnosti.

Prvi je "Hiperdigitalni svijet plaćanja": tu je gotovina praktično posve nestala iz opticaja, jedva da se igdje može i podići novac, ili njime nešto platiti. Čak i među poznanicima se novac prebacuje digitalno.

Druga vizija je "Renesansa gotovine", gdje je ljudima postalo jasno kako digitalni oblici plaćanja imaju i velikih nedostataka: ovisni ste o ispravnom uređaju, osjetljivi ste na napade hackera, a lako se može znati točno što ste kupovali i gdje ste bili - vaše privatnosti praktično više nema.

Gnjavaža s novcem

U doba kad se čini kako jedva itko uopće i mari, koliko je "proziran" njegov privatni život, najvjerojatniji je treći scenarij: "Postupni nestanak hibridnog načina plaćanja". Što iz komocije, ali i zato što je bankama skupo držati bankomate, pa je i do gotovine sve teže doći, u dogledno vrijeme će postojati oba načina plaćanja, makar će bezgotovinsko biti sve raširenije.

Predsjednik Bundesbanka Burkhard Balz je svjestan kako je "svijet novca u Njemačkoj i u Europi u promjenama", ali i kako je dužnost središnje banke zajamčiti nesmetan promet novca. Svim središnjim bankama je gotovina zapravo tek gnjavaža: to treba tiskati, ali onda i čuvati - i od lopova i od vlage, glodavaca i svih mogućih nedaća. Onda su tu i mangupi koji to krivotvore, treba provjeravati i mijenjati novac koji je dotrajao ili uništen... A zapravo, sav novac koji "ima" neka država ionako nikad nije potreban "u papiru" - tiska se tek djelić imutka.

Balz zapravo govori o svojevrsnom paradoksu: Njemačka je prisiljena tiskati sve više novca jer očito mnogi ipak i velike iznose drže "pod madracem". Na početku emisije eura Njemačka je tiskala 165 milijardi eura, sad je to već gotovo 400 milijardi iako je gotovine u opticaju sve manje. No u načelu je i on zagovornik "hibridnog" oblika: dobro je imati i digitalno i "pravo".

Svakako imajte nešto gotovine

Osobito u kriznim situacijama, nije loše ipak imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog novčanog sustava. Tu je naravno i opasnost "rušenja" računalnih sustava, ali i činjenica kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inozemstvu. "Za nas kao Bundesbank, ali i kao sustav eura je zato potpuno jasno kako gotovina treba postojati i u budućnosti", izjavio je Balz.

Tu ga usrdno podržava i Niels Nauhauser, financijski stručnjak Centra za zaštitu potrošača pokrajine Baden-Württemberg: ne samo da digitalnim plaćanjem ljudi otkrivaju mnogo toga o sebi i svojim navikama nego je i problem što svi ti njihovi podaci negdje ostaju u virtualnom svijetu i jedva imaju mogućnosti ih ikad više dati obrisati. A kad na tisuće takvih podataka padne u pogrešne ruke, onda počinju doista prave muke. Osim toga, čini se lakšim plaćati "plastikom", u novčaniku odmah vidite je li prazan ili pun. I prezaduženost je mnogo lakša kod "nevidljivog" novca.

I trgovinama i bankama je to muka

Upravo će Bundesbank povesti razgovore s ključnim čimbenicima u sudbini budućnosti gotovog novca, s predstavnicima u trgovini i s komercijalnim bankama. Trgovine zapravo dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine - to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Ali imaju i prednosti: nema prebrojavanja novca niti opasnosti da koja novčanica "nestane" ili da je tek iznos krivo izračunat, nema ni transporta, nego sve odmah "sjedne" na njihov račun.

Komercijalne banke se zapravo još radije žele oprostiti od gotovine: one u pravilu nemaju nikakve koristi kad netko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo trošak.