ZADNJA tri desetljeća, uz brodogradilišta, najveće probleme u hrvatskom gospodarstvu izazivao je i prometni sektor. Državne cestarske tvrtke su upale u ogromne gubitke nakon što je nastupila gospodarska kriza, ali najgore stanje je uvijek u željezničkom sektoru, piše stranica Crna knjiga koju je pokrenula Udruga Lipa.

Gubitaši, neefikasni, zapušteni

Željeznički sektor je osim po velikim gubicima poznat i po svojoj neefikasnosti i općenito zapušenosti, pa se često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu u je takvo da je 2017. godina broj putnika u lokalnom i daljinskom prometu bio manji za 688 tisuća ili 6,1%, dok je u međunarodnom prijevozu broj putnika pao za 313 tisuća ili 7,9%. HŽ PP je u svom godišnjem izvješću naveo i kako je stanje pruga loše, kašnjenja vlakova česta, a bilo je ukupno 382 otkazanih vlakova bez supstitucije, 475 ih je supstituirano autobusima, a 224 vlaka su otkazana zbog izvanrednih prilika. Samo temeljem zatvora pruga u 2017. godini uveden je zamjenski prijevoz za 6584 vlaka.

Gutaju novac iz proračuna

Uz već spomenuta brodogradilišta, željeznica uzima najviše novaca iz državnog proračuna. Crna knjiga je već pisala kako je Državna revizija u svom izvještaju konstatirala kako je samo 2016. godine na subvencije za željeznice otišlo društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. 474.404.746,00 kn te kapitalne pomoći društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu 450.000.000,00 kn i subvencije društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu 447.740.000,00 kn.

Radi se o ogromnim iznosima, ali je to samo kap u moru svih ovih godina. Prošle godine su stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji “Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH” izračunali kako su od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je i državnih jamstava u iznosu 12,64 milijardi kuna.

Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a, zaključili su stručnjaci.

Firme počele bilježiti dobiti, ali...

O željezničkom sektoru se više toliko i ne govori o javnosti. Prošao je kroz određeno restrukturiranje, pa su tvrtke i u financijskim izvješćima počele bilježiti i dobiti. No provjeravajući financijska izvješća za 2017. godinu zanimljivo je vidjeti kako se ta dobit ostvaruje. Dok je HŽ Cargo ostvario u 2017. godini gubitak od 15.271.791 kunu, HŽ infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz ostvarili su dobiti od 1,8 milijuna kuna i 259 tisuća kuna. Godinu prije HŽ Cargo i HŽ infrastruktura ostvarili su gubitke od 9.458.096 kuna i 3,9 milijuna kuna, dok je HŽ putnički prijevoz ostvario dobit od 184 tisuće kuna.

Na prvi pogled izgleda kako je HŽ-ova tvrtka zadužena za putnički prijevoz najzdraviji dio željezničkog sektora, no pregled bilance i računa dobiti i gubitka pokazuje kako su brojke daleko od ukupnog rezultata. Ukupni prihodi od prodaje iznose nešto više od 271 milijuna kuna, dok ostali prihodi iznose nešto više od 554 milijuna kuna. Od ukupnog iznosa ostalih prihoda nešto više od 441 milijuna kuna iznose državne potpore za poticanje putničkog prometa, a čak 76 milijuna kuna državne potpore za modernizaciju željezničkih vozila. Od ukupnog prihoda koji iznosi oko 825 milijuna kuna, samo iz državnog proračuna dolazi oko 517 milijuna kuna.

Većina novca dolazi iz proračuna

Slična situacija je i u HŽ Infrastrukturi. Prihodi od prodaje iznose oko 185,2 milijuna kuna, a prihodi iz proračuna iznose 958,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznose 1.237,3 milijuna kuna, pa je jasno da tvrtka ne bi ni postojala da nije državnih potpora. Zanimljiva je i struktura državnih potpora za HŽ Infrastrukturu, tako 450 milijuna kuna dolazi direktno iz proračuna kao sredstva za održavanje željezničke infrastrukture, a 508,3 milijuna kuna dolazi od trošarina za gorivo. Svaki građanin koji kupuje gorivo plaća 20 lipa po litri za održavanje mastodonta od tvrtke koji troši godišnje 690 milijuna na 4.918 radnika te koji u svom vlasništvu ima 1.139 stambenih jedinica od koji je 612 redovnih stanova i 527 službena stana.

Ukupan iznos koji građani i država godišnje subvencioniraju željeznička poduzeća penje se tako skoro na iznos otprilike oko 1.475 milijuna kuna godišnje, što najbolje dokazuje o kakvom se restrukturiranju radi.

Hoće li željeznice biti novi Uljanik?

Postavlja se pitanje daljine održivosti željezničkog sektora, uzimajući u obzir i da ukupne obveze iznose oko 5 milijardi kuna. Kad bi se i za male iznose smanjile subvencije sve tvrtke bi vjerojatno završile u bankrotu. Stručnjaci iz IJF-a predložili su Vladi smanjenje udjela državnih subvencija za željeznički sektor i značajno poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU-ovih fondova u financiranju investicija u infrastrukturu te preusmjeravanje sredstava iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, posebno u strateške pravce. Predložili su i značajno revidiranje politika plaća i stvarnih troškova zaposlenih itd. inače će željeznički sektor postati uteg oko vrata jednako kao i Uljanik.