Kao u Sjevernoj Koreji: Porezna uprava može zabraniti bilo koju web stranicu
POREZNA uprava od početka ove godine može blokirati bilo koju internetsku stranicu za koju procijeni da je “štetna za društvenu zajednicu”, čime se Hrvatska svrstala uz bok zemljama poput Sjeverne Koreje, Pakistana ili Sudana.
Naime, 1. siječnja stupio je na snagu Opći porezni zakon u kojem je u članku 44, stavku 3 navedeno: "Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost, te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada."
Iako i u drugim zemljama Europe, poput Francuske, Belgije, Danske, Estonije, Poljske ili Češke, postoji mogućnost da porezna ili druga državna tijela blokiraju sadržaj na internetu, njihove ovlasti su znatno preciznije definirane. Blokiranje pristupa odnosi se na internetske kladionice, a popis adresa kojima je onemogućen pristup, primjerice u Poljskoj, unaprijed je definiran i objavljen. No u Hrvatskoj, kao što je vidljivo iz citiranog članka Zakona, Porezna može blokirati bilo koju internetsku stranicu za koju, prema nedefiniranim kriterijima, procijeni da je štetna.
Moćnici koji su i inače skloni obračunima, dobili su novo oružje
Odvjetnik Vlaho Hrdalo koji dobro poznaje problematiku interneta kaže da ovakav zakon daje prevelike ovlasti Poreznoj upravi jer se ne traži ni minimum potreban za aktivaciju pravosudnog aparata – postojanje osnovane sumnje – već mogu blokirati bilo koju internetsku stranicu bez ikakve presude.
“U konkretnom slučaju radi se o ovlasti koja može biti iskorištena protiv osobe za koju nije prethodno pravomoćno utvrđeno da je počinila neko kažnjivo djelo. Ne traži se čak ni onaj minimum koji je potreban za aktivaciju pravosudnog aparata u kaznenim i prekršajnim postupcima – postojanje osnovane sumnje. Korištenjem ove ovlasti, Porezna uprava može srušiti internetsku stranicu ako misli da se ista koristi radi ostvarivanja nepripadajućih poreznih pogodnosti. Ta formulacija je vrlo simptomatična jer se u odnosnom članku ne spominje 'utaja poreza' ni bilo koje drugo kažnjivo djelo iz porezne domene, već je dovoljno biti spretan u zakonitom plaćanju manje poreza. Kada bi postojala određena sudska kontrola takvog postupka, možda bi ta mjera i mogla proći test razmjernosti iako se ideološki protivim bilo kakvim blokadama pristupa. Ovakav Opći porezni zakon, međutim, omogućava sprječavanje pristupa internetskim stranicama temeljem usmenog naloga koji se izvršava bez odgode (čl. 58. OPZ). To u praksi znači da će vam prvo srušiti web stranicu pa vas potom staviti u položaj da teret dokaza snosite vi, a ne Porezna uprava”, kaže Hrdalo.
Dodaje i da je ovakva odredba Zakona dodatno oružje osobama iz sustava koje se žele s nekim obračunavati.
“Zloupotrebe ovog Zakona su itekako moguće, premda mene manje brine prosječni službenik Porezne uprave koji iz mojeg iskustva ni inače ne pribjegava zloupotrebi ovlasti nego što strahujem od toga da će takva mjera poslužiti kao sredstvo obračuna konkretnim osobama iz sustava koje su i inače sklone takvim metodama, a sada ih je zakonodavac samo naoružao”, kaže Hrdalo.
Vlaho Hrdalo (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL)
Hrvatska se ovakvim zakonskim rješenjem dovela u društvo Sjeverne Koreje
Kao što smo već spomenuli, blokiranje određenih internetskih stranica postoji i u drugim zemljama Europe, no odnosi se na inozemne kladionice. Hrdalo kaže da se Hrvatska ovakvim zakonskim rješenjem dovela u društvo Sjeverne Koreje, Pakistana ili Sudana.
“Hrvatska se, nažalost, svojim pokušajima da ukroti internet svrstava uz bok takvim državama. Ako je ova mjera uistinu uperena protiv konkretne osobe ili za konkretni slučaj – čemu se inače protivim jer postojeće zakone treba primjenjivati, a ne za svaku situaciju generirati nove propise – onda je tako trebalo i napisati. Ali u Općem poreznom zakonu se ne navodi da su u pitanju kladionice ni da moraju biti iz inozemstva pa su potencijalno pogubnom djelovanju te mjere (ako ste vlasnik internetske trgovine i spriječe pristup vašim stranicama, to je efektivno zabrana rada) izloženi svi koji imaju internetsku stranicu. Naravno da je ta mjera s tehnološke strane smiješna jer vas promjena domene stavlja izvan njenog dosega pa tako Pirate Bay već 15 godina odolijeva svim pokušajima zabrane pristupa”, kaže Hrdalo.
Osvrnuo se i na ostale inicijative za regulaciju interneta koje dolaze od hrvatskih vlasti, poput ponašanja na internetu.
“Ne pratim baš politiku, ali se nadam da se i drugi aspekti društva ne pokušavaju regulirati ovako površno kao internet jer bi to bilo zabrinjavajuće.
Recentne promašene inicijative poput ideje da parasudska tijela određuju koje ponašanje na internetu je dopušteno, a koje nije, idu u istom pravcu kao i ove izmjene Općeg poreznog zakona – veći nadzor kroz proizvodnju tzv. chilling effecta: da dobro odvagnete hoćete li neku bezazlenu aktivnost uopće poduzeti zbog mogućih posljedica”, zaključuje Hrdalo.
Upitali smo Ministarstvo financija i Poreznu upravu je li donesen pravilnik kojim bi se detaljnije pojasnila procedura blokiranja internetskih stranica, no do objave teksta nismo dobili odgovor.
Što na sve kaže Porezna uprava?
Index je prije nešto više od mjesec dana, kada je pisao o ovoj temi, zatražio pojašnjenje spornog članka, a tada su nam iz Porezne uprave poslali sljedeći odgovor:
"Članak 44. stavak 3. Zakona propisuje ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.
Slijedom navedenog, intencija izmjena i dopuna članka 44. Zakona je sprječavanje obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta koja ne ispunjava zahtjeve i uvjete regulirane posebnim propisima koji uređuju tu gospodarsku djelatnost. Dakle, radi se o kontroli obavljanja djelatnosti putem interneta i propisivanju normativnih mehanizama koji će omogućiti sprječavanje poslovanja putem interneta kada se ono obavlja izvan zadanih zakonskih okvira u Republici Hrvatskoj.
Dodatni razlog za propisivanje navedene odredbe je sprječavanje da se obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta izbjegava oporezivanje stečenih prihoda na teritoriju Republike Hrvatske te sprječavanje izazivanja teško nadoknadive štete za društvenu zajednicu.
Teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu nastaje kada zakonski okvir koji regulira priređivanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj propisuje obvezu ispunjavanja uvjeta kojima je cilj zaštita vrijednosti društvene zajednice, a poslovanjem na internetu se ti zahtjevi i uvjeti zaobilaze. Primjerice, ako poseban propis nalaže da se određena djelatnost može obavljati tako da njeni korisnici mogu biti samo punoljetne osobe, zaobilaženje tog zakonskog uvjeta izaziva teško nadoknadivu štetu.
Prilikom izrade pravilnika, detaljno će se propisati postupak provedbe članka 44. Zakona i način izvršenja blokade pristupa sadržaju internet stranica te se u tom smislu ne može govoriti o diskrecijskom pravu odlučivanja ministra financija o primjeni odredbi članka 44. Zakona. Također, blokada internet stranica prekinut će se kada pravna ili fizička osoba ispuni uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.
Odredbom se ne ograničava medijski prostor u Republici Hrvatskoj, već kontrolira obavljanje određene gospodarske djelatnosti putem interneta.
Slijedom prethodno iznesenog, izmjenama i dopunama članka 44. Zakona propisano je normativno rješenje kojim se izjednačava postupanje nadležnih tijela kada utvrde nedozvoljeno poslovanje u realnom okruženju s postupanjem kada utvrde obavljanje nedozvoljene gospodarske djelatnosti u digitalnom svijetu, odnosno putem interneta", poručili su iz Porezne uprave.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati