IZNENAĐUJUĆI potez Donalda Trumpa da uvede sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama neće paralizirati ratnu mašineriju Vladimira Putina, ali bi mogao pomoći Europskoj uniji da se zauvijek oslobodi ovisnosti o ruskoj nafti.

Trump je, podsjetimo, prekjučer najavio "ogromne" nove sankcije usmjerene na ruski Lukoil i državni Rosnjeft, što su prve američke sankcije Moskvi otkako je preuzeo dužnost. Iako se detalji mjera još razrađuju, one bi u teoriji mogle prisiliti te dvije tvrtke na prodaju imovine i prekid preostalih isporuka nafte cjevovodima prema Europi, piše Politico.

"Ovo je značajan korak"

"Ovo je značajan korak", izjavila je Kimberly Donovan, stručnjakinja za sankcije iz think tanka Atlantic Council, dodajući da će potez "prisiliti europske zemlje i tvrtke koje su nastavile uvoziti energiju da preispitaju te transakcije" do 21. studenog, kada sankcije stupaju na snagu.

Najava dolazi mjesec dana nakon što je Trump kritizirao Europu zbog "neoprostivog" nastavka kupnje ruske energije, koja Kremlju osigurava četvrtinu prihoda za ratnu blagajnu, te izdao ultimatum: "Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve NATO nacije slože i počnu činiti isto, i kada sve NATO nacije PRESTANU KUPUJATI NAFTU OD RUSIJE." Sada je to i ostvario.

Udarac Moskvi, ali ne i nokaut

Za Moskvu će nove sankcije značiti trenutnu bol, no malo je vjerojatno da će obuzdati njezine ratne napore u Ukrajini. Rosnjeft i Lukoil čine oko dvije trećine od 4,4 milijuna barela sirove nafte koju Rusija izvozi svaki dan, tvrdi David Fyfe, glavni ekonomist konzultantske kuće Argus media.

Sankcije prijete eliminacijom "polovice" tih zaliha jer sprječavaju prodaju u dolarima, ključnoj valuti za međunarodnu trgovinu naftom.

Posebno će Lukoil biti "značajno oštećen", rekao je bivši izvršni direktor tvrtke pod uvjetom anonimnosti. Tvrtka će vjerojatno morati prodati udjele u projektima od Egipta do Iraka, što bi moglo utjecati na do 20 posto njezinih prihoda.

"Ovo će zakomplicirati izvoz, ali..."

Ipak, većina kineskih i indijskih kupaca vjerojatno će nastaviti uvoziti rusku naftu zbog nižih cijena i ograničenih alternativa, smatra Homayoun Falakshahi iz tvrtke Kpler. Nakon početnog zastoja, "većina kupaca vratila bi se kupnji" pronalazeći zaobilazna rješenja. Vladimir Milov, bivši ruski zamjenik ministra energetike, slaže se: "Ovo će zakomplicirati izvoz i trgovinu, ali ove tvrtke već imaju uspostavljene alternativne radne sheme, tako da će šteta biti ograničena."

Sam Putin je jučer priznao da su sankcije "ozbiljne", osudivši ih kao "neprijateljski čin".

Kraj Lukoila u Europi?

Jedno područje gdje će mjere imati jasan učinak jest Europa. Otkako je Moskva prije više od tri godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, EU se trudi prekinuti energetsku ovisnost o Rusiji. Bruxelles je već uveo embargo na rusku naftu, gorivo i ugljen koji dolaze morskim putem, a udio ruskog plina na tržištu smanjen je s 45 na 13 posto.

Rosnjeft je u Europi većinom razvlašten, no s Lukoilom je priča drugačija. Najveća ruska privatna naftna kompanija upravlja stotinama benzinskih postaja diljem EU, posjeduje rafinerije u Rumunjskoj i Bugarskoj te opskrbljuje Mađarsku i Slovačku, koje se i dalje snažno oslanjaju na Moskvu.

"Ogroman signal europskim bankama"

Sada će se stvari promijeniti. Američko ministarstvo financija poručilo je da "može" uvesti sankcije svakome tko posluje s ruskim tvrtkama, što znači da nijedna europska banka više neće obrađivati plaćanja za njih.

"To će biti ogroman signal europskim bankama i tvrtkama da se zaista moraju povući", rekla je Donovan. I Europska komisija sada razmatra vlastitu zabranu transakcija protiv Lukoila.

Za Mađarsku i Slovačku ovo izaziva strah od potpunog prekida opskrbe. Jedan slovački dužnosnik priznao je da bi provedba sankcija "dovela do zaustavljanja uvoza" i da će njegova vlada "najvjerojatnije" tražiti izuzeće od Washingtona.

Učinci se već osjećaju: finska energetska tvrtka Neste obustavila je isporuke Lukoilovoj podružnici. Rumunjski državni tajnik za energetiku Cristian Bușoi izjavio je kako Lukoil sada ima "obvezu" prodati svoju rafineriju Petrotel, dok nizozemska vlada prodaju Lukoilovog udjela u rafineriji Zeeland vidi kao "najvjerojatniji scenarij".

U Bugarskoj će rafinerija Neftochim "morati prestati s radom 21. studenog" ako se ne proda. "Morat će biti prodani", zaključio je bivši izvršni direktor Lukoila, dodajući da će to za tvrtku biti "katastrofalno".