SVAKE godine hrvatska javnost pokušava dobiti suvisao odgovor na pitanje kakva je turistička sezona, a uz to se periodički ponavljaju priče o navodno praznim plažama i hotelima te slaboj potrošnji. Te priče nisu izostale niti ove godine. Službeni podaci za prvih osam mjeseci 2025. pokazuju da iznosi ostvareni kroz potrošnju turista bilježe rast, ali to treba sagledati kroz kontekst rasta cijena.

Što kažu neslužbeni podaci?

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci posjetilo 17,2 milijuna turista, što je za 2 posto više nego u isto vrijeme lani. Ostvareno je 89,8 milijuna noćenja, a to je 0,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

U srpnju i kolovozu, kako je izneseno na jučerašnjoj konferenciji za novinare Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice, bilo je nešto manje turista u Hrvatskoj nego u istim mjesecima lani (0,5 posto manje dolazaka, odnosno 1,3 posto manje noćenja).

Izneseni podaci o dolascima i noćenjima turista privremeni su te će službeni biti objavljeni idući tjedan.

Analizirali smo broj računa i promet

Iako se često u javnosti sezona procjenjuje kroz dojmove, važan pokazatelj stvarnog stanja turističkog prometa dolaze iz podataka o računima u hotelima i restoranima koji se prikupljaju putem sustava Porezne uprave.

Kako bismo dobili jasniji uvid u stvarno kretanje i trendove, Index je odlučio detaljno istražiti podatke o prometu u segmentima smještaja i ugostiteljstva za ovu i prošlu godinu u šest vodećih turističkih županija. Radi se o Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U obzir smo uzeli i rast cijena, pri čemu treba istaknuti da Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o cijenama uslužnih djelatnosti, uključujući restorane i hotele, na razini cijele Hrvatske, ali ne i detaljno po županijama.

Prema Državnom zavodu za statistiku, cijene su u 2025. rasle i u sektorima restorana i hotela. Tako se u siječnju i veljači bilježi porast cijena od 9,7 posto, a u lipnju i srpnju porast od 8,5, odnosno 7,6 posto. Za kolovoz još nisu objavljeni podaci.

Veći je broj računa

Na razini šest županija, zabilježen je rast broja računa od 4.35 posto. Prošle godine bilo je 160.311.844 računa, a ove 167.281.479 računa. Broj računa neznatno je porastao u Istri (2,32 posto) i na Kvarneru (2,17 posto), a najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gotovo 7 posto.

Podaci su to koji upućuju na veći promet u segmentima smještaja, ugostiteljstva i povezane ponude, što ukazuje na više pojedinačnih transakcija, što daje dodatnu dimenziju stvarnog povećanja turističke aktivnosti neovisno o rastu cijena.

Gotovo 10% više prometa

Što se tiče iznosa računa, u prvih osam mjeseci prošle godine zabilježeno je 3,97 milijardi eura, a ove godine 4,35 milijardi. Rast je to od 9,6 posto.

Primjećujemo značajne pomake u lipnju, gdje je broj računa porastao za 11,84 posto, dok je ukupni iznos prihoda iz smještaja i ugostiteljstva zabilježio znatan rast od 20,74 posto. Pomaci su ostvareni i u travnju, gdje je zabilježeno 16,85 posto više prihoda.

Sezona se širi na veći dio godine

Nije zabilježen značajan rast tijekom samog srca sezone u srpnju i kolovozu u samim županijama. Osjetno je kako se turistička sezona širi na veći dio godine. Tako područje Kvarnera, odnosno Primorsko-goranske županije, bilježi u siječnju i travnju prihod veći za preko 19 posto. Prihod u Šibensko-kninskoj županiji narastao je za čak 29,35 posto u travnju ove godine naspram 2024. godine.

Konstantan rast od 14-17 posto u predsezoni bilježi i splitsko područje. Upada u oči i podatak da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u veljači ove godine zabilježen rast prihoda od 28,73 posto.

Brojke uzeti sa zrnom soli

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina danas je na konferenciji za novinare rekao da će se do kraja ove 2025. godine dosegnuti ukupan prihod od stranih turista od 15,5 milijardi eura ili 3,8 posto više nego u 2024. godini.

Iako sezona očito nije loša kao što se ponekad može iščitati prema određenim komentarima, ipak se s obzirom na trenutačnu razinu inflacije i povećane troškove u turističkom sektoru, ova brojka koju spominje Glavina, ali i sav rast koji je zabilježen u prethodnim mjesecima, mora promatrati s određenom dozom opreza.

Pinezić: Nismo odvojili nekomercijalni i komercijalni smještaj

Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius, govori nam kako su ove brojke oko potrošnje donekle "podebljane" zbog onih koji borave u nekomercijalnom smještaju poput kuća za odmor ili vikendica.

"To je jedan fenomen, naime, tržište nekretnina se nije umorilo, ono izvan svih trendova funkcionira i tu stranci masovno kupuju nekretnine. Najviše Slovenci, dosta naša dijaspora, ljudi koriste svaki vikend da tu dođu. Njihova potrošnja se prikazuje kao turistički promet iako oni stanuju u nekomercijalnom smještaju.

Oni su potrošači koji itekako fiskaliziraju račune. Tu dolazi do određenih pogrešaka u interpretaciji podataka, zato jer nismo odvojili nekomercijalni i komercijalni smještaj. Nema dovoljno dobrih alata da se taj smještaj izdvoji", govori.

"Turizam u cijeloj Europi ulazi u krizu"

Kaže i da je inflacija učinila svoje. "Zato ovi rezultati stvaraju donekle pogrešan dojam. Tu je i prikrivena inflacija, koja kasni za službenom. Svjedoci smo doista velikom povećanju cijena", govori.

Ističe da turizam u cijeloj Europi ulazi u laganu krizu.

"Uzrok je duboka nestabilnost zbog niza otvorenih sukoba, svih posljedica rata u Ukrajini, znamo priču s energentima... U Europi po pitanju potrošnje i potražnje postoji tendencija pada. Vidimo to prema Nijemcima, kojih je ove godine manje u Hrvatskoj, koji uvijek prvi reagiraju što se lančano prenosi na druge zemlje", objasnio je.

Ističe da je dobro da predsezonski i posezonski promet raste, ali da treba vidjeti što će biti s hotelima i avionskim linijama poslije 1. studenoga. No što se tiče predsezone, ističe da su brojke veće i zbog velikog broja stranih radnika koji su čekali dozvole za boravak, a koji su, dok ih nisu dobili, bili prijavljeni kroz sustav eVisitor.

Jesmo li skupi?

Pitamo ga smatra li da je Hrvatska preskupa.

"Svi koji to kažu su u pravu, ali postoji točka prijeloma gdje se više ne isplati poslovanje ako cijena ostane ista ili se smanji. Svi su ulazni troškovi porasli i neki ljudi su došli do točke gdje ne mogu nego poskupjeti. Najpogođeniji su tu ljudi starije životne dobi, koji su imali korektne cijene od 80-100 eura po apartmanu.

Ne mogu konkurirati jer im je smještaj stariji od novijih apartmana, a ne mogu ih obnoviti jer obično nisu kreditno sposobni. Ako podignu cijenu bit će nekonkurentni. Očekujem da ćemo ući u krizno razdoblje za turizam, pogotovo za taj srednji sloj, niži srednji sloj, koji je okosnica prometa", zaključuje Pinezić.