ELON Musk ima mnogo onih kojima može zahvaliti što je postao prvi svjetski bilijunaš - od inženjera koji su ostvarili tehnološke prodore do investitora s Wall Streeta koji su ga spremno zasipali novcem. Ipak, najveću zahvalnost duguje američkim poreznim obveznicima i kreatorima javnih politika. Njegove tvrtke, Tesla i SpaceX, primile su presudnu državnu potporu u trenucima kada im je bila najpotrebnija, piše CNN.

"Da nije bilo vlade, ne bi bilo ni Tesle ni SpaceX-a", izjavio je Ross Gerber, izvršni direktor investicijske tvrtke Gerber Kawasaki i jedan od ranih ulagača u Teslu.

Savezna vlada dodijelila je SpaceX-u više od 500 milijuna dolara bespovratnih sredstava u njegovim ranim godinama, dok je Tesla kroz potpore, zajmove, ugovore i regulatorne politike primila i znatno veće iznose. Uspjeh ovih tvrtki ne može se pripisati isključivo državnoj potrošnji, no činjenica je da su obje bile na klimavim nogama prije nego što su primile pomoć poreznih obveznika.

Državna pomoć lansirala SpaceX

Iako su Muskovim tvrtkama kroz ugovore i programe dodijeljene deseci milijardi dolara, ključan nije bio samo iznos, već i trenutak u kojem je pomoć stigla. Prvi veliki poticaj SpaceX je dobio 2006. godine u obliku potpore NASA-e od 278 milijuna dolara za razvoj raketnog sustava Falcon i svemirske kapsule Dragon. Program Space Shuttlea bližio se kraju i SAD-u je bio potreban novi način prijevoza astronauta i tereta na Međunarodnu svemirsku postaju.

Prema podacima PitchBooka, to je bio tek dio od više od 500 milijuna dolara bespovratnih sredstava koje je SpaceX primio. "To je bila otprilike polovica kapitala koji su do tada prikupili. NASA se time značajno obvezala", rekao je uoči izlaska SpaceX-a na burzu Casey Dreier, voditelj svemirske politike u Planetary Societyju. Dodao je kako NASA nije profitirala kao privatni investitori: "Ljudi koji su uložili drugu polovicu kapitala iz tog doba uskoro će postati multimilijarderi."

Potpora NASA-e nije se zaustavila na bespovratnim sredstvima. Musk je i sam priznao da je tvrtka krajem 2008. bila gotovo bez novca, kada je od američke svemirske agencije dobila ključan ugovor vrijedan 1.6 milijardi dolara. "Činjenica je da ne bismo mogli pokrenuti SpaceX, niti bismo mogli doći do ove točke, bez pomoći NASA-e", rekao je Musk 2012. godine.

Regulatorni krediti održali Teslu na životu

Tesla je, za razliku od SpaceX-a, dobivala razmjerno skromne državne ugovore, ali je na početku primila ključnu pomoć. U siječnju 2010. tvrtka je u cijeloj svojoj povijesti prodala manje od 2000 automobila.

Tada je od Ministarstva energetike dobila zajam od 465 milijuna dolara s niskom kamatom, samo nekoliko mjeseci prije izlaska na burzu. Tim je novcem razvijena limuzina Model S, prvi veliki Teslin uspjeh, a zajam je prijevremeno vraćen 2013. godine.

Porezna olakšica od 7500 dolara za kupce električnih vozila omogućila je Tesli da prodaje automobile po višoj cijeni. Procjenjuje se da su kupci Tesle primili oko 3.4 milijarde dolara saveznih poreznih olakšica prije nego što je pogodnost ukinuta 2019. godine. Olakšica je vraćena 2023., no republikanci u Kongresu i Trumpova administracija ukinuli su je za cijelu industriju 30. rujna 2025.

Ipak, najznačajnija financijska potpora Tesli nije došla od poreznih olakšica, već od vladinog programa za smanjenje emisija ugljika. Proizvođači automobila morali su poštovati ograničenja emisija ili kupovati "kredite za emisije" od tvrtki koje su bile unutar tih granica. Jedina tvrtka koja je uvijek imala viška kredita za prodaju bila je Tesla, jer su sva njezina vozila električna.

To je značilo da su gotovo svi ostali proizvođači automobila u SAD-u, zbog regulatornih zahtjeva, ulijevali novac izravno u Teslinu blagajnu. Prodaja tih kredita činila je gotovo 25% prihoda tvrtke 2008. godine i 10% u sljedećih pet godina. Između 2008. i 2019. tvrtka je na taj način zaradila više od 2 milijarde dolara, a bez tih sredstava vjerojatno ne bi opstala.

Musk je 2020. priznao da je tvrtka 2019. bila na rubu bankrota. Tek je 2021. godine Tesla uspjela ostvariti dobit bez pomoći prodaje regulatornih kredita. Od 2019. prodaja tih kredita donijela je dodatnih 12.3 milijarde dolara. Očekuje se da će taj izvor prihoda presušiti jer su republikanci u Kongresu ukinuli program.

Danas se vrijednost Tesle više ne temelji toliko na automobilima, koliko na Muskovu obećanju o samovozećim "robotaksijima" i humanoidnim robotima. Povjerenje Wall Streeta u Muska glavni je razlog zašto je njegovo bogatstvo dosegnulo nezamislive visine. No, to povjerenje proizlazi iz činjenice da je na početku, kada mu je pomoć bila najpotrebnija, američka vlada - a ne Wall Street - osigurala ključnu financijsku injekciju.

"Definitivno se pokazalo dobrim za vladu, Ameriku i društvo što ove tvrtke postoje, tako da ne žalim što mu je vlada dala novac", rekao je Gerber, koji je danas postao Muskov kritičar. "Pogreška koju je vlada napravila jest što je trebala uzeti vlasnički udio."