Kako pumpe na Malti mogu prodavati dizel za 1.2 eura po litri?
DRŽAVNA politika ograničavanja cijena goriva, koju Malta provodi još od koronakrize, sve više opterećuje državni proračun. Iako su cijene za građane i tvrtke fiksne i niske, ministarstvo financija upozorava da trošak subvencija postaje neodrživ, piše Forbes.
Prema podacima Europske komisije, prosječna cijena dizela u eurozoni prošlog je tjedna iznosila gotovo 2,3 eura po litri, dok je benzin u prosjeku stajao 2,2 eura. Na razini cijele Europske unije cijene su bile tek neznatno niže, s prosjekom od 2,2 eura za dizel i 2,1 euro za benzin.
U većini država članica cijene dizela kretale su se od 1,9 do 2,6 eura, a benzina od 1,6 do 2,5 eura po litri. Malta je u tom pogledu potpuna iznimka.
U toj otočnoj državi s oko 570 tisuća stanovnika i 450 tisuća registriranih vozila, cijena dizela od lipnja 2020. godine fiksirana je na 1,21 euro, a benzina na 1,34 eura. Cijene se nisu mijenjale ni nakon početka rata u Iranu, usprkos skoku cijena naftnih derivata na svjetskim burzama.
Sve veći trošak za državu
Maltežani tako imaju najjeftiniji dizel u Europskoj uniji jer država regulira maloprodajnu cijenu, a razliku do tržišne pokriva iz proračuna. Kako prenosi Malta Today, taj se jaz posljednjih mjeseci znatno povećao, zbog čega je održivost takve politike postala upitna.
Malteški ministar financija Clyde Caruana izjavio je za Malta Today kako je vlada u svibnju procjenjivala da će godišnji trošak subvencija iznositi oko 30 milijuna eura. Međutim, do kraja kolovoza ta je procjena za ovu godinu narasla na oko 75 milijuna eura.
Vlada se sada suočava s izborom - nastaviti s isplatama iz proračuna ili dopustiti rast maloprodajnih cijena. Ministar Caruana je pritom naglasio da država, unatoč povećanim izdacima za energiju, i dalje mora zadržati proračunski manjak ispod granice od tri posto.
Stanje malteških javnih financija za sada je povoljno. Manjak proračuna prošle je godine iznosio 2,2 posto BDP-a, što je osjetno ispod maastrichtskog kriterija od tri posto. Javni dug je na 46,4 posto BDP-a, dok je gornja granica postavljena na 60 posto BDP-a.
