HRVATSKA je već dulje izložena klimatskim promjenama koje imaju negativne učinke na poljoprivredu. Sve češće svjedočimo ekstremnim vrućinama i sušama, ali i obilnim kišama koje uzrokuju poplave. Travanj je ove godine u mnogim dijelovima zemlje bio "novi srpanj" s 30 Celzijevih stupnjeva, što je naposljetku prekinulo naglo zahladnjenje.

Sve je to utjecalo i na promjene u poljoprivrednom kalendaru, pa se tako u Vrgorcu nikad ranije nisu brale prve jagode, a masline uspijevaju i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ranije se ove godine sadio i krumpir, a poljoprivrednici se žale da su zbog vremenskih uvjeta i voćke slabo procvjetale. Stručnjaci upozoravaju da je klima svoje odradila pa se više ne može vjerno pratiti poljoprivredni kalendar. 

Klimatske promjene poremetile poljoprivredni kalendar

Četiri godišnja doba sve su manje izražena pa se mnogi pitaju hoće li naposljetku ostati samo ljeto i zima. Kako nagle promjene vremena u travnju utječu na poljoprivredni kalendar, objasnio nam je atmosferski fizičar Branko Grisogono. 

"Hladna fronta, kao i većina drugih naglih hladnih fronti, sama za sebe pomiče poljoprivredni kalendar za 2-4 dana. Međutim, kad je hladna fronta u 'simbiozi' s ciklonom iznad naših krajeva, kao što je sada bilo, te ovisno kako se taj sinoptički sustav giba, kalendar se pomiče za 5-7 dana. 

U drugoj polovici travnja imamo nekoliko takvih sličnih sinoptičkih sustava pa je ovaj period hladniji i malo vlažniji od klimatološkog prosjeka za 1991.-2020. godinu. Prethodna natprosječno topla i suha sezona dodatno pridonosi poremećaju poljoprivrednog kalendara", kazao je Branko Grisogono. 

Iako su klimatske promjene prisutne već godinama, atmosferski fizičar Grisogono rekao je da ove godine problem raste jer su druga polovica prošle godine i prva tri mjeseca ove godine bili natprosječno topli i relativno suhi u kontinentalnom dijelu. Istovremeno, napominje, raznolik spektar ubrzanih aktualnih klimatskih promjena povećava stres na biljni i životinjski svijet, pa tako direktno utječe na poljoprivredu. 

"Jagoda je stigla dva tjedna prije, što je malo neobično"

Osjetili su to i proizvođači jagoda u Vrgoračkom polju. U svibnju prošle godine zbog obilnih kiša poplavila su im polja jagoda, a početkom travnja ove godine već su bili u prvoj berbi. 

"Jagode su nam stigle ranije, i to većim dijelom zbog klimatskih promjena. Zima je bila topla, kao i proljeće, puno sunca, što je potaknulo raniju vegetaciju pa su i jagode ranije stigle na tržište. Nismo se posebno iznenadili jer smo vidjeli da je i oplodnja bila ranije. 

Svakako su jagode stigle dva do tri tjedna ranije nego dosad, što je malo neuobičajeno, ali tome se treba prilagoditi. Biljka kada krene u vegetaciju, ne može se zaustaviti, ranija cvatnja znači i raniju berbu. Tu je rizik niskih temperatura i velikog mraza da to sve propadne. Ali, evo, ove godine nas je zasad pomazilo vrijeme.

Ovo zahlađenje je čak dobro došlo da se rastegne berba i da plodovi malo narastu jer da su nastavile onako visoke temperature, tu bi došlo do prisilne zrelosti i plodovi bi ostali mali. Ovo je jedan predah s jutarnjim temperaturama ispod 10 stupnjeva i one dobro dođu za jagodu", kazao je predsjednik udruge Vrgoračke jagode Milan Franić. 

Upravo su jagode stigle ranije na berbu zbog neuobičajeno tople zime kao i početka proljeća.

"Ne zaboravimo da su prosječne prizemne temperature zraka tijekom nekoliko nedavnih tjedana bile i do 10-ak Celzijevih stupnjeva iznad spomenutog prosjeka. To je prerano razbudilo biljni i životinjski svijet te kao da prave zimske hibernacije nije ni bilo", objasnio je Branko Grisogono. 

U Dolini Neretvi, osim ranije sezone berbe, dolazi i do podizanja razine Jadrana, kao i većine drugih mora i oceana. Kako Grisogono objašnjava, to će imati višestruke posljedice na Neretvu, od podizanja srednje razine vode do zaslanjivanja i dolaska novih invazivnih vrsta biljaka i životinja. 

Profesor: Nagle vremenske promjene mogu stopirati vegetaciju i promijeniti metabolizam

Već deset mjeseci zemlja ruši globalne toplinske rekorde, a to svakako utječe i na voćke kojima je potrebna temperatura zraka od 0 do 6 Celzijevih stupnjeva. 

"S njima može biti potencijalno problema jer nam je bila blaga zima. I one nisu ispunile svoje zahtjeve. Neke voćke traže do 1800 sati takvih temperatura, a to se odnosi na trešnje i neke sorte jabuka. Tu može nastati problem iako se ona normalno ponaša i formira cvijet, ali se može dogoditi da abortira plod.

To je sigurno jedan od problema i to će se mijenjati upravo zbog klimatskih promjena", rekao je Aleksandar Stanisavljević, predsjednik katedre za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Ističe da će dodatne probleme stvoriti nagla promjena vremena, odnosno hladna fronta koja je stigla u travnju nakon rekordnih 30 Celzijevih stupnjeva. 

"To sigurno na nekim kulturama može stopirati vegetaciju i 15 dana te promijeniti metabolizam. Sve te kulture moramo zaštiti od nepovoljnih uvjeta kao što su hladno vrijeme, insekti, kiša ili tuča, one moraju ići u smjeru funkcionalne zaštite nasada mrežama koje štite od nepovoljnih vremenskih uvjeta, a neke idu čak i u plastenike", rekao nam je Stanisavljević.  

Poljoprivrednicima savjetuje da se prestanu voditi prema tradicionalnom kalendaru i da sami počnu pratiti biljke koje uzgajaju kako bi se prilagodili vremenskim uvjetima.