HRVATSKI ogranak pandemije covida-19 dobio je dvije neočekivane posljedice. Prva je streloviti politički uspon tek imenovanog ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je dotad bio samo anonimni pomoćnik notornog Milana Kujundžića. Druga i puno značajnija je olako i besmisleno prokockani ugled znanstvenika koji su, odabravši služiti političare, napravili štetu ne samo sebi nego i svima koji će u budućnosti tražiti povjerenje građana pozivajući se na znanstvene dokaze, brojke i metode.

>> Ljude koji krše samoizolaciju se brutalno kažnjava. Capak kaže da će moći ići glasati

Nisu više jasni i nedvosmisleni

Nacionalni stožer civilne zaštite proteklih je tjedana donio više odluka čiji se motivi mogu prije pripisati politici nego znanosti. Postali su nedosljedni, netransparentni, objašnjenja i poruke više nisu jasni i nedvosmisleni kao na početku. Sve je to imalo za posljedicu da ubrzano pada povjerenje ne samo u Stožer nego i u epidemiološku struku, a samim tim raste opasnost od promoviranja teorija zavjera i njihovih zagovaratelja, ali i opasnost od budućih epidemija u kojima građani neće imati čvrsto povjerenje u epidemiologe, odnosno znanstvenike.

Predizborne usluge Crkvi

Povjerenje u Stožer i epidemiologe počelo se rasipati uoči Uskrsa, kada su dozvolili procesije po otoku Hvaru dok su istovremeno zabranjivali kretanje, slali policiju na šetače, tupili nam svima da ostanemo u svojim kućama i da se nipošto ne približavamo jedni drugima. No stoljetna vjerska tradicija dobila je propusnicu od Stožera i nosači križeva i njihovi pratitelji mogli su kružiti otokom, sasvim slučajno istim otokom s kojeg potječu Vili Beroš i Andrej Plenković. 

>> Kako je Capak u jednoj rečenici priznao zašto mise mogu, a kazališta ne mogu

Zabrana rada nedjeljom

I drugi slučaj nedosljednosti vezan je uz Crkvu. Kazališta, kina i koncertne dvorane ostali su zaključani, ali crkve su se morale otvoriti. Crkva je dobila primat nad ekonomijom i dozvoljeno joj je da otvori bogomolje tjedan dana prije nego što su otvoreni trgovački centri, koji su za golu egzistenciju desetaka, ako ne i stotina tisuća ljudi, koji su za njih poslom vezani, daleko važniji od crkava. Uz to zabranjen je i rad nedjeljom, za što nije ponuđeno dovoljno snažno epidemiološko objašnjenje pa je tu rupu najlakše bilo objasniti, vjerojatno točno, da su članovi Stožera pod političkim pritiskom željeli napraviti još jednu uslugu Crkvi.

>> Reakcije na zabranu rada nedjeljom, Huić: Uvodi se ono što nije prošlo ranije

Zbog izbora pravila više ne vrijede

Usluge Crkvi su, pak, važne zbog nadolazećih izbora. HDZ na njima ganja još jedan mandat i želi svaku moguću pomoć. Ispravno računaju da je njihovo biračko tijelo podložno utjecajima s oltara i zato na sve načine žele Crkvu učiniti sretnom. Posljednja čudna poruka koja je došla iz Stožera, a vezana je uz izbore, nije vezana uz vjernike, ali je gotovo potpuno razorila povjerenje u struku. Riječ je, naravno, o tome da se izbori mogu održati i da donedavna epidemiološka pravila zbog izbora više ne vrijede.

Prije ih kažnjavali sad mogu na birališta

"Ljudi nisu bolesni, nego su bili u kontaktu pa su pod povećanim rizikom. To je rezervoar iz kojeg se regrutiraju najčešće pozitivni. Ja mislim da nije problem da oni glasaju na daljinu. Ali ako stave masku i nemaju simptome, mogli bi doći glasati", rekao je Krunoslav Capak, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji se proteklih dana prometnuo u kreatora najvećih budalaština koje Stožer izbacuje.

>> HDZ nas očito mulja s datumom izbora, a jasno je i zašto

HDZ-u se žuri na izbore, to je jasno, ali je potpuno nevjerojatno da Capak mrtvo hladno kaže da ljudi koji su do jučer de facto morali biti u kućnom pritvoru i prijetilo im se kaznama većim od 100 tisuća kuna, proglašavalo ih se ubojicama i teroristima ako bi promolili nos iz kuća, sada mogu samo navući masku na lice i prošetati do birališta.

>> Stožer je danas dokazao da je postao HDZ-ov predizborni cirkus

Božinovićevo relativiziranje

Capakove riječi pokušao je relativizirati ministar unutarnjih poslova i šef Stožera Davor Božinović, ali nije u tome baš uspio.

"Nije to stav da je to neko pravilo koje će se primjenjivati. Kad se bude donijela takva odluka, onda će se Državno izborno povjerenstvo javiti HZJZ-u i napraviti okvir po kojem će se moći odvijati izbori", rekao je jučer Božinović. To njegovo jučerašnje relativiziranje još je ništa prema onome što je Božinović izveo danas. Capaka su novinari pitali o održavanju izbora, a Božinović mu je kao politički šef Stožera zabranio da odgovori na pitanje. 

>> Capak upitan o izborima i samoizolaciji, Božinović nije dao da odgovori

Zaboravio je u trenutku i pokušaje da se uvede elektroničko praćenje svih građana, i prozivanje onih koji su kršili izolaciju, i činjenicu da je cijela država morala pod ključ u strahu od bolesti. Kada je HDZ-u sinulo da bi mogao izgubiti izbore bude li previše čekao, nestalo je i opasnosti i potrebe za strogim mjerama. Posljedično, nestalo je i povjerenja u struku. 

Mikloušić: Bez znanstvenih autoriteta rastu teoretičari zavjera

"Moramo imati znanstvene autoritete kojima možemo vjerovati. Bez takvih autoriteta ljudi su daleko manje skloni pratiti upute nužne za suzbijanje bolesti. Ako su poruke nejasne ili nedosljedne, ljudi rupe u neznanju počnu puniti teorijama zavjere", rekao je za Index psiholog Igor Mikloušić.

Teorije zavjera vezane uz covid-19 su brojne od samog početka pandemije – od tvrdnji da je virus nastao u laboratoriju, do posljednjih ideja da je on samo sredstvo da se ljude natjera na prihvate obavezno čipiranje koje je samo korak do konačnog prihvaćanja znaka Zvijeri i Armagedona.

>> Katolički konzervativci objavili apel pun suludih teorija zavjera o pandemiji korone

"Posljedice nepovjerenja po javno zdravstvo mogu biti strašne"

"Stožer je na početku izvrsno komunicirao. Imali su jasnu i čvrstu poruku kada su nam rekli da ostanemo doma i ljudi su poslušali. Bili su transparentni i postojalo je čvrsto povjerenje u njih. Međutim, čim se pojave sumnje u tajne političke ciljeve, sve pada u vodu. U Hrvatskoj, ali i u svijetu, je jako niska razina povjerenja u političare i zato je naša vlada dobro napravila što je stručnjake gurnula u prvi plan. No ako ti stručnjaci počnu promicati političke interese, njima se više ne vjeruje, a posljedice po javno zdravstvo mogu biti strašne", smatra Mikloušić.

Mjere dugo traju i ljudi se opuštaju

Pad povjerenja u znanost je prilika koju promicatelji teorija zavjere nikada ne propuštaju i zato je Stožer napravio ogromnu pogrešku kada je prestrašenoj javnosti ostavio mogućnost da bira između njihovih posljednjih nedefiniranih mjera i ideja koje im nude oni koji govore protiv cijepljenja, 5G mreža ili i o globalnoj zavjeri koja bi trebala pomoći tajnim vladarima svijeta da zavladaju svijetom, koliko god to besmisleno zvučalo.

>> Ne, Bill Gates nije stvorio koronavirus da bi nas mikročipirao

"Jednim dijelom Stožer sigurno griješi kada donosi odluke koje bi mogle imati političke motive, no ne znam koliko je to ključno za neki budući pad povjerenja u znanost. Činjenica je i da mjere već jako dugo traju i da su se ljudi zasitili i da zato možda manje slušaju stručnjake. S druge strane raste ljutnja koja je normalni odgovor na dugotrajni strah od pandemije. Traži se krivac jer kada se može pokazati na krivca, dolazi do emotivnog pražnjenja i svima je nekako lakše. Ljutnja je konkretna, iako označeni krivac ne mora imati nikakve stvarne krivice", smatra filozofkinja Dragana Sekulić.

Ona ne vjeruje da će pogreške Stožera imati trajne posljedice za druge znanstvenike i da će doći do velikog porasta nepovjerenja u struku i znanstvenike.

Prokletstvo epidemiologa

"Znanstvenike se ionako optužuje da su plaćenici čim kažu nešto što nekome ne odgovara, a kada je počela pandemija, svi su se okrenuli baš njima. Bez razmišljanja", rekla je Dragana Sekulić. No činjenica je da se Stožeru sve manje vjeruje i da njihovi posljednji potezi zaista mirišu na političke odluke koje nemaju nikakve veze s epidemiološkom strukom.

>> Capak: Moguće je da ćemo imati drugi val koji će biti još jači

"Prokletstvo epidemiologa je da, kada su previše uspješni, svi govore da su pretjerivali u mjerama, a kada su neuspješni, svi im kažu da su nesposobni. Činjenica je da je Hrvatska postigla odličan rezultat u obrani od epidemije, ali je isto tako činjenica da su neke njihove posljednje odluke neobjašnjive i da rade veliku štetu i društvu i znanosti. Sve to moglo bi biti pogubno dođe li do drugog vala. Ljudi koji izgube povjerenje više neće željeti slušati", zaključio je psiholog Igor Mikloušić.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.