POVEĆAVANJE plaća ministrima, saborskim zastupnicima, državnim tajnicima, ustavnim sucima i ostalim državnim službenicima će biti značajno, za čak 60-ak posto neto najvišim dužnosnicima. Premijer Plenković smatra da su on i njegovi ministri potplaćeni za posao koji rade. Argument za to je da direktori u državnim kompanijama imaju daleko veće plaće, a glavni tajnici i ravnatelji uprava veće od ministara.

Za nešto što se percipira kao nepopularan potez, jako je malo otpora prema tome sa strane onih od kojih se očekuje. Sindikati se ne javljaju, politička oporba kao da ne postoji, medijski se ne propitkuje.

Realno se radi o sasvim zanemarivom udaru na proračun, ali je način na koji je Plenković postigao "društveni mir" koji mu omogućuje da bez velikih tenzija sebi poveća plaću zapravo jako skup. Osnova svega je bilo povećanje plaća u javnom sektoru ranije ove godine, što je dovelo do ogromnog rasta plaća djelatnika u javnom sektoru u odnosu na prošlu godinu. 

>> HDZ i DP će povećati plaće ministara. Evo kolike su plaće u drugim državama

I oporba podržava rast Plenkovićeve plaće, jer će plaće narasti i saborskim zastupnicima

Oporba podržava rast plaća jer će ga dobiti i saborski zastupnici iz njihovih redova. Peđa Grbin u ime SDP-a, Sandra Benčić u ime Možemo i Nikola Grmoja u ime Mosta su još u svibnju javno podržali rast plaća premijeru i ministrima.

"Činjenica jest da direktori državnih tvrtki imaju dva do tri puta veću plaću od premijera, a znamo kolika je odgovornost na njemu. No, kada riješimo ispitivanje porijekla imovine, onda se može dalje razgovarati. Tada ni građani neće imati ništa protiv toga da političari budu plaćeni za svoj rad", izjavio je Nikola Grmoja.

"Ja bih podržala da im se dignu plaće, a za koliko, o tom potom. No važno je uz to donijeti i plan za dizanje plaća u cjelokupnom javnom sektoru naredne četiri godine", poručila je Sandra Benčić.

 "Volio bih da smo, na primjer, čuli na koji način misle ostvariti kako će se povećati mirovine ili plan po kojem bi plaće i u privatnom sektoru rasle na način kao što su rasle plaće u javnom sektoru, ali to nismo čuli. Čuli smo jedino prijedlog za povećanje dužnosničkih plaća, što je sigurno da ih je potrebno donekle korigirati", tvrdio je Peđa Grbin.

Tada se u medijima spekuliralo o rastu od 40 posto, ali što se više približava trenutak povećanja to raste i iznos. Plenkoviću bi tako trenutni planirani rast od 60-ak posto neto trebao donijeti dodatne 2000 eura na mjesec. Dakle u Hrvatskoj postoji rijetko viđen politički konsenzus oko povećanja plaća premijeru, ministrima, saborskim zastupnicima i ostalim državnim službenicima. Oporba se pokušava opravdati, ali u principu otvoreno podržavaju ideju.

Kupnja izbora kao uvertira za povećanje vlastite plaće

Za najavu povećanja svoje plaće Plenković je čekao da prođu parlamentarni izbori, prije kojih je povišicama u javnom sektoru kupio poslušnost preko 240 tisuća ljudi. Nekim radnim mjestima u javnom sektoru je plaća rasla za više do 40 posto, u bruto iznosu 400 i više eura.

Štrajkovi zaposlenih u javnom sektoru su počeli već sredinom prošle godine, kao priprema za superizbornu 2024. Izbori za europski parlament, parlamentarni izbori i predsjednički izbori. Idealno za vršiti pritisak na vladajuće s prijetnjom socijalnih nemira ako se ne ispune uvjeti sindikata.

Suci, liječnici, učitelji, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, pravosudni službenici i medicinske sestre štrajkali su ili prijetili štrajkom od početka 2023. do parlamentarnih izbora u travnju ove godine.

Bez obzira na to koliko zahtjevi pojedinih skupina bili opravdani ili ne, činjenica je da su pritisci urodili plodom. Plaće u javnom sektoru su podizane u nekoliko navrata, najviše u ožujku ove godine. Samo je to zadnje povećanje produbilo trošak državnog proračuna za 1.6 milijardi eura, a plaća za taj mjesec je na račune počela sjedati nekoliko dana prije parlamentarnih izbora.

Rezultat je postao jasan nakon objave podataka o povećanju plaća po djelatnostima. U svibnju su plaće u djelatnostima Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, Obrazovanje, Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi rasle za 29-32 posto u godinu dana, dok su u privatnom sektoru rasle za 7-18 posto.

Stvoren manjak u državnom proračunu jer su plaće u javnom sektoru rasle više do očekivanja. Sve samo da bi Plenković imao veću plaću

Suštinski je Plenković s 1.6 milijardi eura troška rasta plaća u javnim službama kupio mir da može povećavati svoju plaću, plaće ministara i tajnika koliko želi. U državne dužnosnike koji će dobiti veliko povećanje plaća se ubrajaju i zastupnici u Hrvatskom saboru, pa ni oni nemaju interesa od prigovaranja.

Međutim, kupovina tog "društvenog mira" nije bez negativnih učinaka. Prije nekoliko dana je u javnost izašla informacija da je ministar financija Marko Primorac poslao dopis svim ministarstvima u kojima se traži rezanje troškova.

Razlog je opasnost od prevelikog proračunskog deficita, u konačnici i rast omjera javnog duga i BDP-a. Cilj je da se deficit zadrži na 2.6 posto, a javni dug padne ispod 60 posto BDP-a. S trenutnim troškovima to neće biti moguće.

"Mi smo planirali povećanje plaća i u proračunu za ovu godinu, za to su bila predviđena sredstva, ali nakon razgovora sa sindikatima je rashod nešto veći nego što smo inicijalno planirali", rekao je Primorac nakon sjednice vlade.

"Odluke su se donosile, jest bilo predizborno vrijeme, ali mislim da nitko ne može osporiti donošenje inkluzivnog dodatka i naknade za osobnu asistenciju ili povećanje dječjeg doplatka", dodao je. Iznos uštede koji se traži je 1.56 milijardi eura, što je otprilike isti iznos koji je potrošen za rast plaća u javnom sektoru ove godine.

Ne treba biti mudar ni čitati između redaka da se shvati što se dogodilo. Plenković je prije izbora obećao sindikatima javnih službi povećanje plaća, ukupnog troška za proračun oko 1.6 milijarde eura, a to nije bilo predviđeno u proračunu iz studenog prošle godine.

Nakon što je dobio izbore, djelomično zbog kupljenih glasova, može slobodno povećati sebi plaću. Problem je taj što sada odjednom nedostaje 1.56 milijardi eura u državnoj blagajni, pa ministar financija mora tjerati ostale ministre da smanje rashode. To će nužno dovesti do smanjenja infrastrukturnih investicija, programa i drugih aktivnosti ministarstava. Mala cijena za godišnji rast plaća u javnom sektoru od oko 30 posto i pripremanje terena za veliki rast plaće Andreja Plenkovića. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala