EUROPSKA unija planira postrožiti pravila za strana ulaganja kako bi osigurala da kineske tvrtke ne iskorištavaju otvoreno tržište bloka bez stvaranja koristi za lokalne radnike i dijeljenja tehnologije. Ovi revidirani propisi, o kojima se još uvijek raspravlja, dio su niza prijedloga koje će Europska komisija predstaviti sljedeći mjesec s ciljem jačanja posustale europske industrije i poticanja usporenog gospodarskog rasta, piše Financial Times.

Pritisak na europske industrije, poput čelične i kemijske, koje se već bore s visokim cijenama energije i složenim ekološkim pravilima, dodatno je pojačao priljev jeftinih kineskih proizvoda. Taj je priljev posljedica i carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.

Val kineskih industrijskih projekata u Europi također potiče zabrinutost da Peking jača ovisnost Europe o svojoj visokotehnološkoj proizvodnji kako bi povećao geopolitički utjecaj, što je i navedeni cilj kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Osim toga, smatra se da kineske tvrtke na ovaj način pokušavaju zaobići moguće buduće carine EU-a na kinesku robu.

Što donose nova pravila?

Povjerenik EU-a za industriju, Stéphane Séjourné, izjavio je za Financial Times da bi kriteriji trebali "osigurati da strana ulaganja ne idu samo u komponente koje se sklapaju u inozemstvu", već da doprinose "funkcioniranju cijelog europskog lanca vrijednosti".

Séjourné, francuski političar koji se zalaže za klauzule "proizvedeno u Europi", rekao je da će revidirana pravila vjerojatno nalagati stranim ulagačima obvezu zapošljavanja lokalnih radnika te, u "određenim sektorima poput baterija", prijenos tehnološkog znanja.

"Mora biti produktivno za europski rast, a ne samo ulazna točka na europsko tržište", naglasio je. Séjourné je rekao da ima "isti plan" kao i Trump po pitanju reindustrijalizacije, dodavši: "jedina razlika u tome što ćemo koristiti drugačije alate za industrijsku politiku od carina. Štitimo naše tržište, ali radije koristim uvjetovanost izravnih stranih ulaganja kako bismo mogli proizvoditi u Europi."

Kina u fokusu

Iako dužnosnici EU-a potvrđuju da se Kina neće izričito spominjati u zakonodavstvu, s obzirom na tokove ulaganja iz te azijske zemlje, jasno je tko je u središtu pozornosti. Izravna strana ulaganja iz Kine u EU porasla su za 80 posto u 2024. u usporedbi s 2023. godinom, dosegnuvši 9,4 milijarde eura, pokazuju podaci Europske komisije.

Slučaj CATL: Baterijski div kao primjer

Posebnu pozornost privukla je kineska tvrtka CATL, proizvođač baterija s naprednijom tehnologijom od bilo kojeg europskog konkurenta. Nakon što je već otvorila pogon za baterije za električna vozila u Njemačkoj, sada gradi tvornicu vrijednu 7 milijardi eura u Mađarskoj i pogon od 4 milijarde eura u Španjolskoj.

Pentagon je u siječnju dodao CATL na svoju crnu listu tvrtki za koje se vjeruje da su povezane s kineskom vojskom, iako je tvrtka takve veze opovrgnula. Za izgradnju španjolskog pogona, koji je dio zajedničkog pothvata sa Stellantisom, CATL želi dovesti 2.000 kineskih radnika u regiju Zaragoze.

Plan je kasnije zaposliti 3.000 pretežno španjolskih radnika za upravljanje pogonom, no neki sindikalni dužnosnici strahuju da će tvrtka, u skladu s politikom kineske vlade, nevoljko dijeliti svoje najvrjednije tehnološke tajne.

Širi utjecaj i potpora inicijativi

Dužnosnik španjolske vlade izjavio je da Madrid snažno podupire inicijativu EU-a, navodeći kako očekuje da će taj potez "unaprijediti ekonomsku sigurnost i otpornost Europe te osigurati da izravna strana ulaganja stvaraju snažnu dodanu vrijednost, tehnologiju i domaće zapošljavanje u europskim nacijama". Kineske tvrtke posljednjih su godina također značajno ulagale u projekte vodika u Njemačkoj, Španjolskoj i nordijskim zemljama.

Laurent Donceel, direktor industrijske grupacije Hydrogen Europe, rekao je da je teško razaznati "stvarnu razinu uključenosti" kineskih tvrtki u tom sektoru jer je "praktički nemoguće identificirati stvarne uključene subjekte". Dodao je da se trenutna pravila, koja nalažu da tvrtke koje koriste EU fondove za vodik ne smiju nabavljati više od 25 posto komponenti elektrolizera iz Kine, "lako zaobilaze".

Martin Šebeňa, glavni ekonomist Srednjoeuropskog instituta za azijske studije, smatra da bi stroža pravila trebala "uvelike smanjiti utrku prema dnu između europskih zemalja, posebno onih u južnoj, srednjoj i istočnoj Europi, koje su bile sklone privlačenju stranih ulaganja implicitnim obećanjem niske regulatorne intervencije".

U sektoru električnih vozila, istaknuo je, stroža pravila utjecala bi i na japanske te južnokorejske tvrtke, koje su tradicionalno gradile čvršće veze s lokalnim europskim poduzećima. Jedan dužnosnik EU-a rekao je kako je vjerojatnije da bi japanske i korejske tvrtke ispunile kriterije koje bi Bruxelles postavio.

Prijedlozi novih pravila bit će predstavljeni 10. prosinca i podložni su promjenama.