DAMIR KAJIN, saborski zastupnik IDS-a, izjavio je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 kako će u Hrvatskoj posljedice krize biti teže 2010. nego 2009. godine.

Sljedeća godina će prema Kajinovom mišljenju biti "tek triježnjenje" od politike i prakse koja se nije dovodila u pitanje sve do izbijanja globalne ekonomske  krize. Poseban problem će za Hrvatsku biti to što sljedeće godine dolazi naplata oko 9 milijardi dolara duga, a od toga samo 1,6 milijardi otpada na državu.

Kriza je, tako, prema Kajinovom mišljenju, već pogodila infrastrukturne objekte, s obzirom da ih banke više nisu u stanju pratiti kreditima. "Ako je Europa u krizi, u Hrvatskoj je voda došla do grla", tvrdi Kajin i smatra kako će njene posljedice najviše osjetiti oni socijalno najugroženiji, ali i da će njena posljedica biti nestanak srednje klase u Hrvatskoj.

Mali poduzetnici su, tvrdi IDS-ov zastupnik, teško pogođeni krizom, a pogotovo kada su u pitanju više kamatne stope. Zato bi trebalo razmotriti Berlusconijevu sugestiju kojom su talijanske banke pozvane da odgode naplatu glavnica za kredite. Time bi se olakšalo disanje poduzetnicima te ih spriječilo da štede na radnicima, bilo smanjivanjem plaća, bilo otpuštanjima.

Kajin je također rekao kako se nada da Hrvatska neće, poput nekih drugih država, prihvatiti pomoć i sugestije MMF-a.

Kajin kao novog predsjednika želi vidjeti osobu poput Mesića, ali ne i sebe

Kajin je na pitanje o vlastitim ambicijama za predstojeće predsjedničke izbore izjavio kako je zaključio da mu kandidatura ne bi donijela ništa osim omalovažavanja, a da za to nema ni novaca.

Prema njegovom mišljenju sljedeći predsjednik bi trebala biti osoba poput Mesića, koja je ostvarila pozitivnu ulogu u dosadašnjem razdoblju. Bilo bi loše, smatra Kajin, da novi predsjednik bude član HDZ-a, jer bi tako postao stranačka marioneta Vlade, a ako bude SDP-ov kandidat, služit će za "liječenje frustracija glavnoj oporbenoj stranci".

Kajin je pojasnio i svoje stavove o tome da ubojstvo Ivane Hodak predstavlja poruku Sanaderu, a ubojstvo Ive Pukanića poruku Mesiću. Uvjeren je da su naručitelj ili naručitelji ubojstva u Hrvatskoj, te da je prvo ubojstvo bilo vezano uz slučaj Zagorec, a naručitelj drugog ubojstva itekako u vidu imao prijateljstvo Pukanića s Mesićem. Ubojstva su prisilila Sanadera da u policiju dovede Mesićeve kadrove, što mu, sudeći po nekim ranijim, ali i sadašnjim, izjavama i nije baš potpuno po volji.

Istarski zastupnik se također osvrtao i na neke osobne kontroverze. Zahtjev da Istra treba dobiti autonomiju je doveo u kontekst Ustava iz 1974. godine kada su lokalne zajednice, između ostalog, raspolagale sa 60 posto proračunskih sredstava, te imenovale vlastite suce i šefove policije, založivši se za veću decentralizaciju Hrvatske.

Kajin je također branio svoje stavove o odbjeglom kirurgu Ognjenu Šimiću kao i to što mu je nakon operacija brata na poklon dao sliku, što je smatrao "normalnom gestom" i ustvrdio kako bi i voditelj Aleksandar Stanković u sličnoj situaciji vjerojatno postupio na isti način. Kajin je, s druge strane, priznao da bi Šimić morao poštovati institucije hrvatske pravne države te se vratiti u Hrvatsku usprkos izrečene zatvorske kazne.fojbe - posljednji čin velikotalijanske politike.

Pred kraj emisije je Kajin komentirao stavove rimskog gradonačelnika Giannija Alemana o fojbama, rekavši kako su one bile "posljednji čin velikotalijanske politike" isto kao što je egzodus Srba iz "Krajine" 1995. godine bio posljednji čin velikosrpske politike. Priznao je da u tome ima elemenata etničkog čišćenja, ali da se sve to kao i poratni egzodus Talijana s istočne obale Jadrana mora dovesti u kontekst primitivne komunističke euforije, propagande i desetljeća stradanja istarskog stanovništva pod talijanskom fašističkom vlašću.

R.R.