POTPISIVANJE dokumenta crnom ili plavom kemijskom olovkom pitanje je koje može zvučati banalno, ali i koje se može pretvoriti u pravi problem kada građani i poduzetnici kod javnih bilježnika ovjeravaju dokumente. Štoviše, za cijeli se slučaj zainteresiralo i novoustrojeno Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Naime, građani se sve češće žale da im javni bilježnici, u slučaju da je dokument koji su donijeli na ovjeru potpisan crnom kemijskom olovkom, vraćaju papir i od njih traže da ga ponovno potpišu plavom kemijskom olovkom. Pritom im kao razlog obično navode opasnost od krivotvorenja potpisa, iako je danas podjednako lako krivotvoriti ne samo crni već i plavi ili potpis u bilo kojoj drugoj boji. 

"Ako je dokument potpisan crnom kemijskom, kako ćemo znati da je originalan?"

Slično objašnjenje dali su nam i u javnobilježničkom uredu Višnje Antoš u Zagrebu. Kažu da boja kemijske olovke kojom se potpisuju dokumenti nije regulirana, ali da je uobičajeno da se potpis na dokumente stavlja plavom bojom. 

"Upotreba crnih kemijskih olovaka nije zabranjena i one se mogu koristiti. Međutim, ako je dokument potpisan crnom kemijskom olovkom, pokušat ćemo zamoliti stranku da ga potpiše i plavom kemijskom olovkom. Neka pravila ipak moraju postojati", kažu za Index u tom javnobilježničkom uredu. 

Na naše pitanje zašto inzistiraju baš na plavoj kemijskoj olovci i u čemu je problem s crnom, ponavljaju da crna olovka "nije zabranjena". No, naglašavaju da je njihov posao da utvrde vjerodostojnost potpisa, što uključuje i pravila ponašanja kod potpisivanja dokumenata. 

"Tekst dokumenta je obično pisan crnom bojom. Ako je i potpis crne boje, kako ćemo onda znati da se radi o originalu, a ne o fotokopiji? Uostalom, kemijskih olovaka danas ima u raznim bojama. Što ako netko želi potpisati neki dokument kemijskom olovkom u crvenoj ili zelenoj boji?!" kažu u tom javnobilježničkom uredu. 

Ministarstvo: Propisi ne definiraju kojom bojom mora biti potpisan dokument

Problem, međutim, nastaje kada se za mišljenje pita resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave, u kojem nam kažu da su također ostali iznenađeni praksom javnih bilježnika da inzistiraju na potpisivanju dokumenata isključivo plavom tintom. Propisi, naime, ne definiraju boju kojom se mogu potpisivati dokumenti. 

"Važećim propisima koji reguliraju rad javnih bilježnika nije propisano kojom bojom je potrebno potpisati ispravu s kojom javni bilježnik poduzima službene radnje. Međutim, imajući u vidu značaj i važnost potpisa stranke prilikom provođenja službenih radnji javnoga bilježnika, u praksi javni bilježnici upućuju stranke na korištenje trajne tinte u boji koja ne dovodi u sumnju izvornost potpisa", stoji u odgovoru tog Ministarstva na upit Indexa. 

To znači, kako proizlazi iz odgovora Ministarstva kojem je na čelu Ivan Malenica, da je, barem što se zakonske strane tiče, pravovaljan potpis na dokumentu u bilo kojoj boji. Jedini uvjet je da je potpis originalan, odnosno da nije krivotvoren, što opet ne bi trebalo imati veze s bojom kemijske olovke. 

Naravno, objašnjavaju naši sugovornici iz krugova novog ministra, dokumente je uobičajeno potpisivati tamnom, a ne svijetlom tintom, a i javni bilježnici se moraju osigurati da im se ne podmetne krivotvoren potpis. Vjerojatno su, dodaju naši sugovornici, javni bilježnici iz toga i izvukli zaključak da treba koristiti isključivo plavu kemijsku olovku. Drugim riječima, sve u konačnici ovisi o samoj odluci javnoga bilježnika hoće li uvažiti potpis crnom ili plavom tintom. 

"Ako se to bude pokazalo kao problem, onda ćemo svakako i to pitanje nastojati regulirati i riješiti", zaključuju u Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

Bujas iz Glasa poduzetnika: To je nonsens

Reakciju smo pokušali dobiti i u cehovskom udruženju javnih bilježnika, Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, ali bez uspjeha. U poduzetničkim krugovima, pak, stavovi o tom pitanju su podijeljeni, no manje-više svi s kojima smo razgovarali smatraju da se radi o besmislici kojom se dodatno komplicira ionako kompliciran hrvatski administrativni labirint. 

"To je nonsens", kratko nam je kazao suosnivač udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. 

Dodao je kako nije imao takvih iskustava jer kad god potpisuje dokumente kod javnih bilježnika, potpisuje ih njihovim kemijskim olovkama, a oni "valjda znaju kakve trebaju biti". Što se dodatnog reguliranja rada javnih bilježnika tiče, Bujas ističe da je ta branša već ionako preregulirana te smatra da im ne bi trebalo uvoditi nova pravila. 

"Javni bilježnici su našli svoju tržišnu nišu i vjerujem da svoj posao žele obavljati kako smatraju da je najbolje", ističe Bujas. 

Stručnjakinja za fondove EU Ariana Vela povlači, pak, usporedbu s natječajima za financiranje projekata iz blagajne EU te ističe kako se sada na tim natječajima koristi - digitalni potpis. Bilo je, kaže, slučajeva da su se na pojedinim natječajima tražili potpisi kemijskom olovkom određene boje, ali to je bilo rijetko. U najvećem broju slučajeva, ako se dokument i morao ručno potpisivati, nije se tražila konkretna boja, zaključuje Vela.