ODLUKA donesena prije 70 godina da se golema područja Japana pošume gotovo isključivo dvjema vrstama drveća danas se vraća kao ozbiljan problem za cijelu zemlju.

Početkom godine društvenim mrežama u Japanu proširile su se snimke koje su izgledale kao oblaci dima što se dižu iz zimzelenih šuma. Nije se radilo o dimu, nego o golemim količinama peludi koje svako proljeće prekrivaju gradove i izazivaju val alergija među stanovništvom.

U Japanu je proljetna alergija na pelud postala nacionalni zdravstveni problem. Procjenjuje se da 43 posto stanovništva ima srednje teške ili teške simptome peludne groznice, poznate i kao alergijski rinitis. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji taj udio iznosi oko 26 posto, a u SAD-u između 12 i 18 posto, piše BBC.

Posljedice nisu samo kihanje i suzne oči. Alergije uzrokuju probleme sa spavanjem, smanjenu koncentraciju te povećavaju rizik od astme i drugih alergijskih bolesti. Tijekom vrhunca sezone peludi gospodarska šteta u Japanu, zbog bolovanja i slabije potrošnje građana, procjenjuje se na oko 1.6 milijardi dolara dnevno.

Tijekom Drugog svjetskog rata ogoljene planine oko velikih gradova

Razlog za tako ozbiljan problem ne leži u zagađenju ili lošem zdravstvenom sustavu, nego u poslijeratnoj politici pošumljavanja. Nakon Drugog svjetskog rata Japan je ostao bez velikog dijela prirodnih šuma. Tijekom rata zemlja je zbog nestašice nafte i plina masovno koristila drvo kao gorivo, pa su planine oko velikih gradova poput Tokija, Osake i Kobea gotovo potpuno ogoljene.

"Nakon Drugog svjetskog rata mnoge japanske planine ostale su gole, što je uzrokovalo klizišta i poplave", objašnjava Noriko Sato, profesorica i stručnjakinja za šumarstvo sa Sveučilišta Kyushu.

Kako bi brzo obnovila šume i spriječila eroziju tla, država je odlučila masovno saditi dvije domaće vrste brzog rasta: japanski cedar sugi i japanski čempres hinoki. Ideja je bila da se krajolik brzo obnovi i da se u budućnosti osigura dovoljno drvne građe za građevinsku industriju.

Danas plantaže sugija i hinokija pokrivaju oko deset milijuna hektara, odnosno petinu ukupne površine Japana. Problem je u tome što upravo te vrste proizvode ogromne količine lagane peludi koja lako putuje do gradova.

Vlada je 2023. alergiju službeno proglasila društvenim problemom

Dodatni problem nastao je jer su stabla danas stara više od 30 godina, što znači da proizvode još više peludi nego prije. Budući da je riječ o monokulturama, pelud se oslobađa gotovo istodobno i u golemim količinama. "Alergije na pelud postale su nacionalni zdravstveni problem u Japanu. Rješavanje tog problema hitno je potrebno", navodi Sato.

Japanska vlada je 2023. alergije službeno proglasila društvenim problemom i predstavila plan prema kojemu želi smanjiti količinu peludi za 50 posto u sljedećih 30 godina. Prvi cilj je smanjiti površine pod šumama japanskog cedra za 20 posto, prenosi BBC. 

No riječ je o golemom zahvatu. Japan je jedna od najpošumljenijih industrijskih država na svijetu, šume pokrivaju čak 68 posto teritorija, a trećina tih površina otpada upravo na plantaže sugija i hinokija. Takve šume izgledaju gotovo nestvarno. Stabla su jednake visine, gotovo da nema ptica ni kukaca, a tlo je prekriveno debelim slojem suhih iglica. Svjetlosti i zvukova ima vrlo malo.

Potpuna su suprotnost prirodnim japanskim šumama koje vrve životom i biološkom raznolikošću. Mješovite šume s različitim vrstama drveća pružaju stanište brojnim životinjama, a Japan se zbog svoje geografije smatra jednim od svjetskih žarišta bioraznolikosti.

Aktivirale se lokalne zajednice i organizacije

Zato su mnoge lokalne zajednice i organizacije već počele pretvarati plantaže u prirodnije šumske ekosustave. Mali gradić Nishiawakura, primjerice, izgradio je lokalno gospodarstvo oko postupnog smanjivanja monokultura. Drvo iz plantaža koristi se za grijanje farmi jegulja, proizvodnju štapića za jelo i građevinske građe.

Grad Kobe 2020. pokrenuo je projekt kojim tijekom 15 godina planira više od 180 hektara plantaža pretvoriti u prirodne listopadne šume. Svake godine dio šume selektivno se siječe, uklanjaju se sugi, hinoki i invazivne vrste poput bambusa, a preostala stabla i nova sunčeva svjetlost omogućuju povratak prirodne vegetacije.

Lokalne vlasti tvrde da ih je iznenadilo koliko se brzo vratila bioraznolikost. "Naše praćenje pokazuje povratak brojnih životinja i kukaca, uključujući jazavce, kornjače, razne vrste žaba i rijetke insekte", kaže Atsushi Okada iz gradskog ureda za okoliš Kobea.

Osim smanjenja peludi, projekt bi trebao pomoći gradu u zaštiti od klizišta i drugih prirodnih katastrofa koje klimatske promjene čine sve češćima. Slični projekti pokrenuti su i drugdje u Japanu. U Osaki se obnavljaju močvare i travnjaci, dok prefektura Gunma planira čak 10 tisuća hektara plantaža pretvoriti u livade i mješovite listopadne šume.

Tijekom gospodarskog procvata postalo jeftinije uvoziti drvo

Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da trenutačni tempo promjena možda neće biti dovoljan za značajno smanjenje peludi. Čak i ako država ostvari cilj i ukloni petinu plantaža, 80 posto njih i dalje će ostati, navodi BBC.

Zato Japan pokušava i drugim metodama ublažiti problem alergija. Razvijaju se preciznije prognoze širenja peludi, postavljaju se roboti koji mjere koncentraciju u zraku, a istraživači eksperimentiraju s prskanjem stabala posebnim otopinama koje smanjuju oslobađanje peludi.

Velik naglasak stavljen je i na medicinska istraživanja. Nova terapija tabletama koje se stavljaju pod jezik pokazala je dugotrajan učinak ublažavanja simptoma čak dvije godine nakon liječenja. Znanstvenici su eksperimentirali i s genetski modificiranom rižom koja bi mogla pomoći kod alergija.

Kad su šume sugija i hinokija sadili pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, plan nije bio da ostanu netaknute desetljećima. Pretpostavljalo se da će se stabla redovito sjeći i obnavljati. No tijekom gospodarskog procvata šezdesetih i sedamdesetih godina postalo je jeftinije uvoziti drvo iz Malezije i Indonezije nego koristiti domaće šume.

Japan je tek 2011. počeo ozbiljnije smanjivati ovisnost o uvozu drvne građe. Udio domaćeg drva u potrošnji porastao je s 26 posto 2010. na gotovo 42 posto 2020. godine.

Uveden novi godišnji porez

No stručnjaci upozoravaju da povećana sječa može dovesti do novih ekoloških problema. Junichi Mishiba iz organizacije Friends of the Earth Japan upozorava da poticanje sječe već dovodi do loših praksi i prekomjernog krčenja šuma.

Kako bi financirala obnovu šuma, japanska vlada je 2024. uvela novi godišnji porez od tisuću jena za sve stanovnike. Novac se koristi za održivo šumarstvo i zamjenu starih stabala novim sortama koje proizvode manje peludi.

Problem dodatno pogoršavaju klimatske promjene. Više temperature i promjene vremenskih obrazaca produžuju sezonu peludi, a Japan je 2025. zabilježio najranije širenje peludi otkad postoje mjerenja.

Morat će pomladiti šume i povećati njihovu raznolikost

Istodobno su japanske šume ključne za borbu protiv klimatskih promjena jer pohranjuju ogromne količine ugljika. Plantaže sugija odgovorne su za gotovo polovicu ukupnog ugljika koji japanske šume apsorbiraju svake godine.

No kako stabla stare, njihova sposobnost apsorpcije ugljika opada. Znanstvenici zato upozoravaju da će Japan morati pomladiti šume i povećati njihovu raznolikost kako bi ostale učinkovit alat protiv klimatskih promjena.

Prije 1960-ih Japan nije ni imao riječ za peludnu groznicu. Alergija na pelud japanskog cedra prvi je put službeno zabilježena 1963. godine i tada se smatrala potpuno novom pojavom.

Danas se milijuni Japanaca svakog proljeća skrivaju iza maski i lijekova protiv alergije. Nada je da bi se povratkom prirodnijih i raznolikijih šuma jednog dana mogli vratiti i proljetni mjeseci bez neprestanog kihanja, zaključuje BBC.