Foto: FAH

IAKO je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih prava iz vremena vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava, navodi se u izvješću Kuće ljudskih prava Zagreb.

Dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socioekonomskih prilika otežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana, a posebno su pogođeni mladi i ranjive skupine, kaže se u izvješću koje je nastalo na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva i članovima akademske zajednice.

Promicanje ljudskih prava de facto paralizirano

Takve društvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za jačanje društvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima te sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde zaštite ljudskih prava kako bi ograničili prava drugih i drugačijih.

Politički su odnosi također opterećeni sukobom konzervativnih i liberalnih vrijednosti, prije svega unutar parlamentarne većine. Time je formuliranje i provođenje javnih politika usmjerenih na zaštitu i promicanje ljudskih prava de facto paralizirano, ocjenjuje Kuća ljudskih prava.

Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), a posebno zabrinjava što nije započet proces izrade novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova.

I dalje je prisutna diskriminacija i getoizacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije riješen problem njihove registracije, pitanje vjeronauka u osnovnim školama, odnosno alternativa za djecu koja ga ne pohađaju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju HRT-a.

Nastavljeno je sužavanje medijskih sloboda, zabilježeni su slučajevi prijetnji smrću, napada i zastrašivanja novinara, a njihov rad dodatno otežavaju tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje. Posebno zabrinjava, ističe Kuća ljudskih prava, politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.

Zbog inertnosti institucija, ni u 2017. godini u Hrvatskoj nije funkcionirao građanski nadzor nad sigurnosno-represivnim aparatom, a ostvarivanje prava na priziv savjesti bilo je otežano.

Problemi sa suđenjem i suočavanjem s prošlošću

Kršenje prava na suđenje u razumnom roku, provođenje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne pravne pomoći ostaju temeljni problemi hrvatskog pravosuđa.

Proces suočavanja s prošlošću i dalje je opterećen relativizacijom zločina koje su tijekom Domovinskog rata počinili pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga i revizionističkim tendencijama u vezi ustaških zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata. Nastavljen je trend smanjenja intenziteta procesuiranja ratnih zločina, koji je prisutan od ulaska Hrvatske u EU.

Žrtve ratnih zločina suočavaju se s brojnim problemima, prije svega u pristupu pravu na materijalnu odštetu, a problem nestalih osoba još uvijek se ne rješava dovoljno ekspeditivno, navodi se u izvješću.

Ovršna praksa u Hrvatskoj krši pravo dužnika na ljudsko dostojanstvo i onemogućuje im pravo na uživanje vlastite imovine te ugrožava pravo vjerovnika na raspolaganje svojom imovinom.

Gospodarenje otpadom dovodi do ugroze kvalitete života, zdravlja i sigurnosti stanovništva. Pristup kvalitetnoj pitkoj vodi posebno je problematičan na obali i otocima, a nastavljen je negativan trend utjecaja turizma na okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Percepcija korupcije u javnom sektoru se pogoršava, posebno u pružanju komunalnih usluga.

Sve veće raslojavanje u obrazovanju, nedostaju vrtići

U sustavu obrazovanja primjetno je sve veće socijalno raslojavanje, što utječe na daljnje životne šanse osoba. Značajna je regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a u mnogim ruralnim dijelovima nema dovoljnog broja vrtića.

Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima, a prijepor u sustavu obrazovanja također predstavljaju zdravstveni odgoj koji se promatra kao ideološki obojena tema i građanski odgoj i obrazovanje.

I lani su glavni problemi pacijenata u zdravstvenom sustavu bili nedostupnost i neujednačena kvaliteta primarne zdravstvene zaštite, relativno nizak broj liječnika obiteljske medicine i nedostatak određenih zdravstvenih stručnjaka.

Kvaliteta komunikacije zdravstvenih djelatnika i pacijenata na vrlo je niskoj razini zbog čega dolazi do nedovoljne informiranosti pacijenata, nemogućnosti suodlučivanja o vlastitom liječenju i njihove pasivne uloge u cijelom procesu.

Problemi su zabilježeni i u manjkavosti sustava u liječenju zloćudnih, rijetkih i autoimunih bolesti te zanemarivanju i otežavanju pristupa sustavu zaštite mentalnog zdravlja.

I prošlu godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj.

Nasilje nad ženama i nejednakost u visini primanja

Značajan problem u planiranju trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena predstavlja nejednaka pokrivenost i dostupnost ginekoloških medicinskih usluga, pogotovo u ruralnim i dislociranim krajevima.

U slučajevima nasilja nad ženama cjelokupni proces, od prijave do donošenja sudske odluke, teče iznimno sporo. Također, problematično je pitanje skrbništva u slučajevima nasilja u obitelji.

I dalje je prisutna izražena nejednakost u visini primanja između muškaraca i žena. Seksualne radnice u Hrvatskoj izložene su kršenju niza ljudskih prava tijekom pravosudnog postupka, navodi se u Izvješću.

Upozorava se da je novim Zakonom o pravobranitelju ugrožena neovisnost rada Pravobraniteljice za djecu.

Glavne prepreke u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom su otežana pristupačnost i kvaliteta dostupnih zdravstvenih i socijalnih usluga, nedovoljna informiranost i nepreglednost propisa kojima su regulirana njihova prava, postojanje mnogih fizičkih barijera i neprilagođenost vozila u javnom prijevozu, problemi u pristupu obrazovanju i tržištu rada.

Ocjenjuje se kako je plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba te je nastavljeno s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa.

Kršenja prava nacionalnih manjina, u porastu prijetnje Srbima

Upozoreno je da beskućnici u Hrvatskoj i dalje nisu prepoznati kao ranjiva skupina, a dodatno su se pogoršali nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogućavanje osoba u traženju međunarodne zaštite.

Prava nacionalnih manjina krše se u segmentu prednosti u zapošljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina i uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Diskriminacija prema Romima najviše je izražena pri zapošljavanju te pristupu uslugama.

Za srpsku nacionalnu manjinu karakteristični su problemi vezani za posljedice rata - neprocesuirani ratni zločini, diskriminacija tijekom suđenja, nestale osobe, sporost i tajnost procesa ekshumacije posmrtnih ostataka, problem povratka izbjeglica, neulaganje u područja posebne državne skrbi, stambeno zbrinjavanje, neobnovljena kulturna i vjerska baština.

U kontinuiranom porastu su slučajevi vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, javne akcije s obilježjima netrpeljivosti, etničke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima, stoji u izvješću Kuće ljudskih prava Zagreb.