SUTRA se održavaju izbori u njemačkoj saveznoj državi Brandenburgu na kojima bi, ako u toj pokrajini aktualno vladajući socijaldemokrati izgube, mogla biti odlučena i sudbina savezne vlade Olafa Scholza.

"Ako socijaldemokrati na izborima u nedjelju ne budu najjača stranka, ja više neću stajati na raspolaganju kao premijer", ponovio je u više navrata aktualni premijer Brandenburga Dietmar Woidke (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Prema posljednjim ispitivanjima instituta Insa za brandenburški dnevnik Maerkische Allgemeine, AfD podržava 28 posto glasača, dok SPD trenutno uživa podršku njih 26 posto. Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), čija popularnost na saveznoj razini raste, između ostalog i zbog energičnog zalaganja za maksimalno ograničenje migracije, biralo bi 16 posto građana Brandenburga.

Stranke Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP), koje s SPD-om na saveznoj razini tvore saveznu vladu, vjerojatno neće prijeći izborni prag. Jedina šansa za ulazak u parlament u Potsdamu su direktni mandati, za što kod Zelenih postoji mala vjerojatnost.

To otežava situaciju s formiranjem vlasti nakon izbora jer bi ispadanje stranke Zeleni iz parlamenta onemogućilo nastavak sadašnje koalicije SPD-a, CDU-a i Zelenih. Glavni kandidat CDU-a u Brandenburgu Jan Redmann je svoju predizbornu retoriku usredotočio na borbu protiv migracija, ali se kao i Woidke slaže s tvrdnjom da su stručni radnici Brandenburgu prijeko potrebni kako bi zadržao svoju privrednu snagu. Brandenburg se može pohvaliti i nižom stopom nezaposlenosti (6.1 posto) od saveznog prosjeka. 

Za razliku od njih, glavni kandidat AfD-a u Brandenburgu Hans-Christoph Berndt, kao i AfD općenito, protivi se svakoj vrsti migracija, tvrdeći suprotno mišljenju gotovo svih relevantnih ekonomskih analitičara da Njemačkoj nisu potrebni uvezeni stručni radnici, nego treba posegnuti za postojećim resursima na njemačkom tržištu rada. 

"Desničari opasni po gospodarski razvoj"

"AfD je opasnost po gospodarstvo", kaže Woidke i ukazuje na to da ova savezna pokrajina, kao ni mnogi drugi dijelovi Njemačke, ne bi funkcionirala bez stranih stručnjaka. U Brandenburgu je svoj najveći pogon izvan SAD-a otvorio američki proizvođač električnih automobila Tesla, a i inače se ova savezna pokrajina, koja na istoku graniči s Poljskom i u potpunosti okružuje grad i saveznu pokrajinu Berlin, trudi privući strane ulagače.

Na opasnost u slučaju pobjede AfD-a politički protivnici, ali i predstavnici privrede su upozoravali i u susjednim saveznim pokrajinama Saskoj i Tiringiji početkom rujna, što na kraju AfD-u nije nanijelo štete jer je u Tiringiji izišao kao najjača politička snaga, a u Saskoj je ovu poziciju izgubio tijesno od Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Migracija – odlučujuća tema

SPD nije toliko u Brandenburgu oslabio u usporedbi s posljednjim izborima za lokalni parlament prije pet godina, ali AfD na svakim novim izborima drastično poboljšava svoje pozicije.

Migracija, kao i u ostale dvije istočnonjemačke savezne pokrajine, i u Brandenburgu igra presudnu ulogu. Po gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, i to ne samo kod građana na istoku zemlje koji su tradicionalno skeptičniji prema došljacima, građani migracije vide kao najveći njemački problem. To je voda na mlin stranaka poput AfD-a koje svoju egzistenciju temelje na širenju straha prema migraciji. Posljednja serija napada stranaca, koji su redom došli posljednjih godina kao izbjeglice iz Sirije, Afganistana ili Iraka, dodatno jača pozicije AfD-a.

Protiv migracija uz simpatije prema Moskvi

No i novoosnovana stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW) igra na kartu kritike migracije i migracijske politike prijašnjih saveznih vlada. Bivša čelnica stranke Ljevica, koja je na posljednjim izborima na istoku Njemačke, gdje je i njezina baza, pala u beznačajnost, ne zaustavlja se samo na kritici nereguliranog useljavanja s Bliskog i Srednjeg istoka nego kritiku proširuje na izbjeglice iz Ukrajine i posebno njihov povlašteni status u odnosu na ostale izbjeglice.

Taj narativ se prepoznaje i u kritici njemačke vojne pomoći Ukrajini i pokazivanju razumijevanja za interese Kremlja, što svesrdno zastupaju i AfD i BSW i time nailaze na snažnu podršku u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama.

Izbjegavanje javnog pojavljivanja sa Scholzom

Sve su to stavovi dijametralno suprotni stavovima savezne vlade, pa nije ni čudo da se kandidati SPD-a u ovom dijelu Njemačke na predizbornim skupovima ne pojavljuju u društvu kancelara Olafa Scholza (SPD) jer im to, s obzirom na nisku razinu popularnosti vlade, može samo naškoditi.

Vladajuća koalicija je posljednjih tjedana i posebice nakon napada u Solingenu s troje mrtvih, za što je osumnjičen jedan Sirijac koji je već trebao biti protjeran iz Njemačke, drastično pooštrila mjere koje bi trebale spriječiti nereguliranu migraciju, ali se to nije odrazilo na rezultatima izbora početkom rujna. Stranke vlade Olafa Scholza su ostvarile porazne rezultate: liberali ni u jednoj saveznoj pokrajini nisu prešli izborni prag, a Zelenima to nije pošlo za rukom u Tiringiji.

CDU-u i njegovom kandidatu u Brandenburgu bi mogao pomoći predsjednik stranke i odnedavno službeni kandidat demokršćanske Unije CDU/CSU na izborima Friedrich Merz, koji se uspješno profilirao kao predvodnik oporbe koji je svojim oštrim zahtjevima za zaustavljanje migracije, u očima mnogih, natjerao vladu da se pomakne s mrtve točke.

On će se zato danas netom prije izbora pojaviti na predizbornoj kampanji CDU-a u Potsdamu. AfD je svoj završni skup odradio u Cottbusu u četvrtak uz pomoć poznatog gosta iz susjedstva: čelnika AfD-a u Tiringiji Bjoerna Hoeckea, čovjeka kojeg Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra otvorenim radikalnim desničarem.

Specifičnost ovih izbora je da prvi put smiju glasati i 16-godišnjaci, što ide u korist AfD-u jer se pokazalo da su upravo među najmlađim biračima desni ekstremisti najpopularniji.

Berlin ne može ignorirati ishod u Brandenburgu

Ako većina od nešto više od dva milijuna onih s pravom glasa u Brandenburgu u nedjelju da svoj glas AfD-u, socijaldemokrati će se i na saveznoj razini morati zapitati kako dalje s vladom Olafa Scholza. Iako zahtjevi za ostavkom vlade za sada dolaze samo iz redova oporbe, a unutar samog SPD-a je barem deklarativna podrška Scholzu jaka, gubitak socijaldemokratske utvrde teško da bi ostao bez posljedica u Berlinu.

Optimističnom stavu samog kancelara da će njegova vlada ostati na vlasti do kraja izbornog razdoblja u rujnu sljedeće godine ne govori u prilog ni činjenica da žestoke svađe među koalicijskim partnerima ne jenjavaju unatoč tomu što je nakon izbora u Saskoj i Tiringiji - po vladu poraznih - javno obećana harmonija.