SABORSKI zastupnik HDZ-a dr. Ivan Ćelić spominje se u javnosti kao jedan od perspektivnijih mlađih političara vladajuće stranke. Ćelić je po struci psihijatar i pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, što mu u snalaženju na domaćoj političkoj sceni sigurno ne može odmoći.

Rođen je 1976. godine u Metkoviću, a studij medicine je završio u Zagrebu. U sabor je ušao kao zamjena za aktualnog ministra okoliša Tomislava Ćorića. Zanimljivo je da je bio i jedan od 14 HDZ-ovih zastupnika koji su glasali protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Ćelićev izbor pet omiljenih knjiga uključuje i djela koja se tiču njegove profesije, ali i njegove katoličke vjere, za koju javno ističe da igra važnu ulogu u njegovom životu.

Ležanje na kauču – Irvin D. Yalom

Sebe prvo identificiram kao psihijatra pa sam kao jednu od knjiga odabrao ''Ležanje na kauču'' američkog egzistencijalnog psihijatra Irvina D. Yaloma. Pročitao sam sva njegova objavljena djela, no ističem ovaj psihološki triler koji govori o tri psihoterapeuta, koji su ljudi kao i svi drugi, s nedostacima koji se ne daju tako lako prikriti i sa svojom nesavršenom ljudskom prirodom kojoj nema lijeka. U romanu se postavlja sumnja u učinak i znanstvenu metodologiju psihoterapije, a osobito sumnja u psihoterapeuta. Yalom u ovom djelu piše o moći, a još više nemoći psihoterapije, o psihoterapeutima koji mogu biti dobri i stručni, ali i manipulanti i prijestupnici kada je u pitanju Hipokratova prisega jer se o nju oglušuju zbog karijerizma, zbog zavisti, zbog nekompetencije, zbog osobnih nesavršenosti i problema.

Znakovi pored puta – Ivo Andrić

Na svom noćnom ormariću imam ćirilično izdanje (da je ne zaboravim čitati ni pisati) Andrićeve knjige meditativne proze ''Znakovi pored puta'' iz koje svakodnevno, kao iz neiscrpnog bunara, izvlačim fragmente životne i duhovne borbe velikog Ive Andrića. Mnogi su Andrića sebi prisvajali, no on je eklatantni primjer kako nacionalni identitet nije biološki određen. Nacija spada u čovjekovu privatnost, ona je njegovo ljudsko pravo i politička sloboda. U ovoj knjizi Ivo Andrić govori tko su oni koje možemo okarakterizirati kao ''homo balcanicus'', kako ''iz svake crte i svakog retka zjapi njihovo neplodno, golo, gladno i nezajažljivo ja''. Nobelovac Andrić, na kojeg može biti ponosna cijela regija, reći će jednom zgodom kako nikada nije pisao knjige nego ''rašivene i razbacane tekstove koji su se s vremenom, s manje ili više logike, povezivali u knjige - romane ili zbirke pripovjedaka''.

Zašto biti kršćanin? – Timothy Radcliffe 

Vjerujem kako se mnogi kršćani, pa tako i ja, često pitamo zašto biti kršćanin. Knjiga dominikanca Timothyja Radcliffa, profesora Svetog Pisma na Sveučilištu u Oxfordu govori kako bi onima koji postave ovo pitanje kršćani trebali odgovoriti svojim životom. Osnovno je pitanje je li vjera istinita ili nije. Ako jest, onda to mora biti svrhom moga života, a ako nije, onda moram napustiti Crkvu. Radcliffe piše i o svom bogatom pastoralnom iskustvu rada s ljudima koji su imali probleme u braku, s onima koji se bore s problemom celibata, s oboljelima od AIDS-a, s onima koji pokušavaju razumjeti narav vjerskih autoriteta, s onima koji žele ostati odani Crkvi koja njihovu seksualnu orijentaciju smatra ''nepravilnom''. Ova knjiga tvrdi da što čovjek više razumije evanđelje, to je otvoreniji izvanjskome svijetu.

Buick Rivera – Miljenko Jergović

Naš najprevođeniji autor Miljenko Jergović objavio je novelu ''Buick Rivera'' 2001. godine. Prema njoj je Goran Rušinović snimio film ''Buick Riviera'' koji je bio apsolutni pobjednik Sarajevo Film Festivala 2008. godine. Radnja novele se odvija u SAD-u, a likovi su bosanski imigranti koji su u zemlju Buick Rivere poput teške prtljage donijeli svoje prijašnje živote. Susret između Hasana Hujdura i Vuke Šalipura (Bošnjaka i Srbina) usred snijegom zametenog Toleda u američkoj saveznoj državi Oregon u roku od 24 sata naglavačke preokreće živote nekoliko ljudi koji su s njima dvojicom u svakodnevnom kontaktu. Jergović isprepliće ratne strahote koje su zadesile Bosnu s Amerikom nakon 11. rujna, komparira dvije naizgled slične situacije, ističući zapadnjačko nerazumijevanje sukoba koji su se dogodili na ovim prostorima. Uplitanjem priče o talibanima zapravo želi osvijestiti širi, globalno civilizacijski kontekst ove novele. 

O tiraniji (Dvadeset lekcija 20. stoljeća) – Timothy Snyder

Vodeći američki stručnjak za Treći Reich i holokaust kao i za povijest istočne Europe Timothy Snyder napisao je nakon Trumpove pobjede u SAD-u svojevrsni politički priručnik za svakodnevnu uporabu. Naime, Snyder je jako zabrinut načinom vladavine, odlukama i potezima novoga američkog predsjednika pa građane želi politički educirati. Kroz britke poruke koje su naslovi dvadeset kratkih poglavlja Snyder pomalo aktivistički motivira čitateljsku publiku da djeluje ''sada i ovdje''. Snyder tvrdi da se ''povijest ne ponavlja, ali nas poučava, približava i upozorava''. Na primjerima tragične europske povijesti 20. stoljeća pokazuje kamo američko ili bilo koje drugo društvo može odvesti nedemokratski oblik vladavine, odnosno tiranije. Knjigu osobito preporučujem društveno i politički angažiranim građankama i građanima Lijepe Naše.