BANKARSKI sektor ne voli rizik, posebno u vremenima izraženih neizvjesnosti. Nagla odluka Italije da uvede jednokratni porez od 40 posto na iznimno veliki rast profita u 2022. i 2023. je bankama i investitorima bila negativni šok, koji je doveo do oštrog pada cijena dionica talijanskih banaka.

Točnije, oporezivat će se neto kamatne marže, tj. razlika između prihoda od kamata na dane kredite koje je dala banka i rashoda po kamatama na depozite onih koji drže novac u banci (štednja). Postavljeni su pragovi "dopuštenog" rasta prihoda od neto kamatne marže na 5 i 10 posto.

U samo jednom danu je cijena dionice Intesa Sanpaolo, najveće banke u Italiji, pala za 8.7 posto. Druga najveća, UniCredit, u utorak je zabilježila pad cijene dionice od 5.9 posto. Cijena dionice treće po veličini, Banco PBM, smanjila se za 9 posto.

Iako su već sljedeći dan cijene počele rasti, nakon što se najavilo da će porez ipak biti znatno blaži nego što je prvotno najavljeno, tema dodatnog oporezivanja bankarskog sektora nije nestala. Brojne države EU su već najavile porez na "ekstraprofit" bankarskog sektora, ili o tome javno raspravljaju.

Većina bankarskog tržišta Hrvatske je u rukama talijanskih vlasnika

Bankarski sektor u EU je izrazito povezan, pa se može očekivati da će se efekt uvođenja poreza na veliki rast prihoda u državama koje su ga uvele preliti na one države koje ga ne uvode. Time bi zemlje koje uvedu porez od njega imale koristi kroz rast prihoda proračuna, a negativne posljedice bi bile raširene na sve, bez obzira jesu li uvele porez ili ne.

Za Hrvatsku je porez na banke u Italiji posebno važna tema jer su tamo smještene banke koje su vlasnice banaka u Hrvatskoj. Konkretno, Privredna i Zagrebačka banka imaju talijanskog vlasnika, a zajednički čine 47.5 posto ukupne imovine svih banaka u Hrvatskoj.

Vlasnik PBZ-a je Intesa Sanpaolo, najveća banka u Italiji, a Zagrebačka banka je članica UniCredit grupe, koju kontrolira druga najveća banka u Italiji. Kao i banke u Italiji, banke u Hrvatskoj od prošle godine ostvaruju zamjetan rast prihoda i veliki rast kamatne marže.

Banke u Hrvatskoj su poslovale čak i bolje od talijanskih. Zagrebačka je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila 250 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja, što je golemih 112 milijuna, odnosno 81.2 posto više nego prošle godine.

Očekivano je da će ove godine dobit banaka u Hrvatskoj biti isplaćena talijanskim vlasnicima, s obzirom na to da je PBZ prethodne dvije godine praktički cijelu dobit u Hrvatskoj isplatio kroz dividendu svom vlasniku u Italiji, Intesa Sanpaolu, ukupno u iznosu malo manjem od dvije milijarde kuna. Zagrebačka banka je isplatila 520 milijuna eura svom talijanskom vlasniku, UniCreditu, na temelju poslovnih rezultata ostvarenih u Hrvatskoj 2022.

Naravno, ni jedna banka neće tvrditi da će troškove nastale zbog poreza snositi hrvatske banke u vlasništvu talijanskih, ali je izvjesno da će nastali trošak biti indirektno podmiren dividendama hrvatskih banaka. HNB je na upit Indexa odgovorio da se "ne očekuje se da bi uvođenje najavljenog poreza na ekstraprofit u Italiji imalo utjecaja na dosadašnje politike raspodjele dobiti banaka u Hrvatskoj."

>> HNB: Porez na banke u Italiji neće utjecati na banke u Hrvatskoj

Najava novog poreza izazvala paniku, ubrzo se ublažio

Nakon najave uvođenja poreza i nastale panike, talijanske vlasti su morale smirivati situaciju. Originalno je maksimalni iznos poreza po banci mogao iznositi 0.5 posto ukupne imovine, a nakon negativne reakcije banaka, smanjen je na 0.1 posto ukupne imovine. Upravo je to ublažavanje dovelo do oporavka cijene dionica talijanskih banaka.

Analitičari su procjenjivali da bi porez mogao smanjiti zaradu talijanskih banaka za 12 posto u 2023. Prema izvještaju kompanije za kreditni rejting S&P, neto dobit Intesa Sanpaolo, najveće talijanske banke, ove je godine trebala rasti za 18 posto, UniCredita 14 posto, a Banco PBM-a čak 30 posto.

Intesa je cijelu 2022. ostvarila neto dobit od 5.5 milijardi eura, a prva tri mjeseca ove godine već 2 milijarde pa se do kraja godine očekuje 7 milijardi eura neto dobiti. Sve su talijanske banke, nakon što su objavljeni rezultati poslovanja u prvoj polovici ove godine, najavile da će im ovogodišnji rezultati poslovanja biti bolji nego se to očekivalo.

"Neki bankari se žale, ali govorimo o industriji koja ostvaruje milijarde i milijarde profita a da ni prstom ne mrdnu", komentirao je potpredsjednik vlade i ministar infrastrukture Matteo Salvini za talijanski radio RAI.

Bank of America procjenjuje dodatne prihode državnog poreza od novog poreza na 2-3 milijarde eura.

Sve više država EU uvodi novi porez bankama

Porez na prekomjerni rast dobiti banaka je još u svibnju uvela Litva. To nije izazvalo oštre reakcije jer se radi o malom tržištu, a najveće banke su u švedskom ili britanskom vlasništvu. Porez će iznositi 60 posto na neto prihode od kamata koji premašuju prosjek od prethodne četiri godine za 50 posto i više, a procjenjuje se da će država tako prikupiti 410 milijuna eura. Najavljeno je da će dodatni prihodi biti iskorišteni za jačanje vojske.

Iako se ne radi o drugačijem tipu poreza, švedski "porez na rizik" je među prvim slučajevima dodatnog oporezivanja bankarskog sektora. Uveden je od siječnja 2022. bankama i drugim financijskim institucijama koje posluju u toj državi, s obrazloženjem da njihovo poslovanje predstavlja financijski rizik za društvo, a porezni prihodi su kompenzacijska mjera zbog toga što državne intervencije često spašavaju financijski sektor na štetu ostatka gospodarstva.

Španjolska je jednokratni porez na veliki rast dobiti banaka uvela zajedno s istom vrstom poreza za energetske kompanije. Porez iznosi 4.8 posto na neto prihod od kamata, ali većina podružnica stranih banaka nije oporezivana.

I Mađarska je prošle godine uvela porez na veliki rast prihoda banaka, 10 posto od neto prihoda 2022. i 8 posto 2023. U svibnju ove godine je uveden i tzv. "socijalni porez" od 13 posto na neke financijske investicije. Zbog usporavanja gospodarstva, jedne od najvećih stopa inflacije u EU, pada proračunskih prihoda, većih mirovina i rashoda za servisiranje duga, banke mogu prepoloviti iznos poreza koji će plaćati ako kupuju državne obveznice, tj. kreditiraju državu.

Porez na neočekivanu dobit od 60 posto energetskim tvrtkama i bankama je uvela i Češka, s ciljem prikupljanja više od 3 milijarde eura ove godine za financiranje pomoći građanima i tvrtkama pogođenim skokom cijena struje i plina. Porez se primjenjuje na dobit koja premašuje 120 posto prosjeka 2018. - 2021., a prije njega je povećana na 19 posto stopa poreza na dobit.

Hoće li Hrvatska uvesti novi porez na banke?

Banke u Hrvatskoj su u prva tri mjeseca ove godine ostvarile dobiti u iznosu od 301.2 milijuna eura, što je rast od 45 posto. Prinos na imovinu (ROA) se povećao s 1.0 posto na 1.6 posto, a prinos na kapital (ROE) s 8.2 posto na 14.0 posto. Likvidnost je izuzetno visoka, a bankarski sektor Hrvatske je jako stabilan.

Na upit Hine razmišlja li o uvođenju poreza na "ekstraprofit" bankama po uzoru na Italiju i druge države EU, iz Ministarstva financija su odgovorili da se na razini članica europodručja kontinuirano raspravlja o posljedicama monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Navodi se kako je jedan od razloga velikog rasta dobiti banaka u cijeloj eurozoni povećanje kamatne stope na višak likvidnosti koje poslovne banke drže kod središnje banke, u slučaju Hrvatske HNB-a.

"Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana", poručili su iz Ministarstva financija.

Iz HNB-a je na Indexov upit o rastu neto kamatne marže odgovoreno da se radi samo o višegodišnjem prekidu pada neto kamatne marže banaka u Hrvatskoj, a sadašnja razina je usporediva s onom koja je bila 2018. i 2019. "Porast neto kamatne marže usko je povezan i s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a na koje se trenutačno obračunava kamatna stopa od 3,75%, što u uvjetima visoke likvidnosti banaka znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti.", objašnjava HNB. 

Meloni pokušava napuniti proračun desetljećima prezadužene Italije

Kao i mnogi drugi problemi ove i prošle godine, korijen seže još u doba pandemije. Tada su vođene ekspanzivne monetarne politike kojima se održavala stabilnost financijskog sektora u situaciji lockdowna, čestog potpunog prekida poslovanja kompanija, teškoćama u poslovanju, nestašicama. To je, uz veliku državnu potrošnju kojom se gospodarstvo držalo na (polu)životu, dovelo do velikog rasta inflacije od sredine 2021. i taj problem do današnjih dana nije riješen.

Da bi se borilo protiv rasta cijena, Europska središnja banka (ECB) je podizala kamatne stope. Uslijed toga su poslovne banke počele dizati kamate na kredite građanima i kompanijama, što im je povećalo zaradu. Rasli su prihodi od kamata na kredite koje su izdavale banke, a istodobno se nisu povećavale istom brzinom kamate na depozite, tj. novac koji su građani i kompanije držali u banci. Neto kamatna marža, razlika između iznosa koji banke zarade od danih kredita i koje potroše na kamate za novac u njima, rasla je.

Upravo taj rast će oporezivati Italija. Jednostavno je shvatiti i zašto. Još od 90-ih se radi o jako zaduženoj državi, a omjer javnog duga i BDP-a se nije snižavao ispod 100 posto. Ove godine će javni dug iznositi više do 140 posto BDP-a, čime je Italija druga najzaduženija država EU nakon Grčke.

Zanimljivo je da se Hrvatska u ovom trenutku može jeftinije zaduživati od Italije, prinosi na desetogodišnje obveznice Italije su veći od 4 posto, a Hrvatske ispod. Realno bi se i jedna i druga država skuplje zaduživale da nisu članice eurozone, a toga je svjesna i premijerka Italije Giorgia Meloni.

Novi porez na banke je tako jedino rješenje za dodatno punjenje državnog proračuna jer je zemlja već na rubu održivosti javnog duga. Manjak discipline je desetljećima problem Italije, za razliku od primjerice fiskalno konzervativne Njemačke, a oporezivanje banaka je elegantan i politički bezbolan način za nastavak te prakse.