STARIJI ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje studija.

Nova studija nadovezuje se na sve više dokaza koji povezuju psihološku dobrobit sa zdravim starenjem.

Ispitivanje dugoročnih podataka o stotinama starijih osoba 

Novi rad, objavljen u stručnom časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, ispitao je dugoročne podatke o stotinama starijih osoba u Illinoisu u SAD-u.

Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Provedena je godišnja procjena psihološke dobrobiti ljudi uključenih u studiju.

Ove procjene prikupljale su informacije o životnoj svrsi, pozitivnom odnosu s drugima, osobnom rastu, samoprihvaćanju, autonomiji i "ovladavanju okolinom".

Oni s blagim kognitivnim oštećenjem imaju brži pad psihološke dobrobiti

Tijekom praćenja, kod nekih 29 posto dijagnosticirano je blago kognitivno oštećenje - stadij između opadanja pamćenja i razmišljanja povezanog sa starenjem i demencije.

A u toj skupini 34 posto je imalo dijagnozu demencije. Međunarodni tim istraživača otkrio je da su ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili "kognitivno netaknuti".

To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci.

"Bez svrhe u životu"

Promatrajući različite elemente psihološke dobrobiti, istraživači su otkrili da je kod ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje (MCI) utvrđeno da nemaju svrhu u životu otprilike tri godine prije dijagnoze.

I imali su niže razine osobnog rasta nekih šest godina prije dijagnoze. "Psihološka dobrobit (posebice životna svrha i osobni rast) postala je značajno niže prije dijagnoze MCI", rekao je istraživački tim.

"Smanjena psihološka dobrobit može poslužiti kao prediktor za oslabljenu kognitivnu funkciju. A postdijagnostička psihološka podrška trebala bi biti planirana za osobe s dijagnozom dementnih poremećaja."