Foto: FAH

ISTRAŽIVANJE o procjeni korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini pokazuje da se i dalje lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no relativno je visoka i percepcija korumpiranosti nevladinog sektora i novinara.

Više od trećine ispitanika, u Hrvatskoj i regiji, smatra da je većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara korumpirana, navodi se u rezultatima anketnog ispitivanja predstavljenog u četvrtak na konferenciji "Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini".

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini, kao i regionalni pregled rezultata, s obzirom da su mjerenja provedena u devet zemalja (Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Turska) na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 18 godina u svakoj od zemalja.

Rezultati istraživanja, predstavljeni u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, pokazuju da je oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe korupciju doživjelo kao drugi najveći problem u društvu u razdoblju od 2001. do 2016. godine, odmah nakon nezaposlenosti.

Manje davanja mita, više zahtjeva za mitom

U  Hrvatskoj se pak, u odnosu na 2014., smanjio udio građana koji su sudjelovali u koruptivnim praksama (davali mito), ali se povećao korupcijski pritisak (traženje mita). To znači da hrvatski građani, iako pod korupcijskim pritiskom, nisu uvijek spremni odgovoriti na taj zahtjev i dati mito, rečeno je.

Visoki udjel ispitanika u Hrvatskoj izjasnio se da ne prihvaća ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procjenom da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom.

Mirella Rašić iz Predstavništva Europske komisije ustvrdila je kako rezultati pokazuju da je korupcija još uvijek vrlo prisutna u životima mnogih građana Hrvatske, no ohrabruje činjenica da značajan dio građana zna reći "ne". "Za borbu protiv korupcije nužno je ohrabriti građane da prate i reagiraju na anomalije koje primijete", istaknula je.

Načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa Maja Baričević kaže kako posebno zabrinjava porast broja građana od kojih je traženo mito. 

Podumljak: Zabrinut sam zbog rasta korupcije

Na rezultate istraživanja osvrnuo se i Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku, također zabrinut zbog rasta pritiska korupcije u Hrvatskoj, koja je u odnosu na 2014. godinu porasla za 2,2 postotna boda.

"Hrvatska je izgubila primat na tom području, jer je sada zemlja s najmanjim pritiskom korupcije u jugoistočnoj Europi Turska", ustvrdio je Podumljak. Porast percepcije korumpiranosti nevladinog sektora i novinara upućuje, kaže, na pojavu novog oblika korupcije poznatog kao "zarobljeno društvo".

"Civilno društvo i mediji polako prestaju biti mehanizmima vanjske kontrole državnih funkcija – što dovodi u pitanje budućnost zemalja u kojima je provedeno to mjerenje", zaključio je Podumljak.