HRVATSKA je treća zemlja u Europskoj uniji po broju ispitanika koji su čuli za neki projekt sufinanciran EU fondovima, pokazuje anketa Europske komisije objavljena jučer.

U Hrvatskoj, koja je posljednja ušla u Europsku uniju 2013. godine, 72 posto ispitanika je odgovorilo da je čulo za takve projekte. Prosjek EU je 39 posto.

Istraživanje Eurobarometar provela je za Europsku komisiju tvrtka Ipsos nazivajući telefonom 25.718 građana EU tijekom lipnja 2023.

"To je efekt nedavnog članstva u EU"

"Takav rezultat nije nas iznenadio", rekao je Gianluca Comuniello, dužnosnik Europske komisije, prilikom predstavljanja rezultata u Bruxellesu.

"To je efekt nedavnog članstva u EU. Europski fondovi su i dalje novost u Hrvatskoj, oni su vijest ondje. Nedavno je u Hrvatskoj otvoren i Pelješki most pa su ljudi čuli za projekt", dodao je Comuniello za Hinu.

Most na poluotoku Pelješcu, dug 2.4 kilometra koji je povezao jug Hrvatske zaobilazeći BiH, otvoren je u srpnju 2022. Vrijedan 550 milijuna eura, od čega je iz proračuna Europske unije uplaćeno 357 milijuna eura, najskuplji je projekt ikad sufinanciran novcem EU.

Siromašnije članice bolje upućene u mogućnosti fondova

U Poljskoj je 80 posto ispitanika reklo da je čulo za neki sufinancirani projekt, pa je to zemlja s najviše potvrdnih odgovora. Slijedi Slovačka sa 73 posto.

"S druge strane su bogate zemlje, s velikim proračunima, gdje EU fondovi nemaju veliku ulogu", rekao je Comuniello. "Zato se ondje rijetko u medijima spominju EU fondovi", dodao je.

Samo 15 posto Danaca, 16 posto Nijemaca i 18 posto Nizozemaca reklo je da je čulo za neki projekt sufinanciran u njihovoj zemlji. To su ujedno zemlje koje uplaćuju više novca u zajednički proračun EU, nego što iz njega dobivaju.

Novcem iz zajedničkog proračuna pune se EU fondovi iz kojih se s 85 posto sufinanciraju infrastrukturni, obrazovni, ekološki i drugi projekti čiji je cilj smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država.

"U Hrvatskoj mnogi smatraju da projekti sufinancirani tim novcem imaju pozitivan utjecaj"

Oko 392 milijarde eura, odnosno trećina proračuna EU, namijenjena je u tu svrhu u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Hrvatskoj je u tom razdoblju na raspolaganju 9 milijardi eura. "U Hrvatskoj mnogi smatraju da projekti sufinancirani tim novcem imaju pozitivan utjecaj", izjavio je Comuniello.

Od ispitanika u Hrvatskoj, koji su čuli za neki sufinancirani projekt, njih 87 posto je odgovorilo da je projekt imao pozitivan utjecaj na razvoj regije ili grada gdje se odvija, pokazuje anketa. S druge strane, u Italiji je samo 56 posto ispitanika reklo to isto, najmanje u EU.

Prije 10 godina je novac iz EU fondova bio jedan od glavnih argumenata u Hrvatskoj za članstvo u EU

Anketa je objavljena povodom Europskog tjedna regija i gradova, najveće konferencije posvećene EU fondovima, kojoj ovaj tjedan prisustvuje 7.000 sudionika. Hrvatski ministar regionalnog razvoja Šime Erlić u četvrtak će sudjelovati na konferenciji.

Novac iz EU fondova bio je prije deset godina jedan od glavnih argumenata u Hrvatskoj za članstvo u EU.