BROJNI građani Zagreba žale se da ne znaju točno gdje završava otpad koji odvajaju. Neki čak smatraju da sve opet završava na smetlištima.

Svakoga tko ulaže trud i sredstva u odvajanje prirodno zanima što se s njime dalje događa: završava li i u kolikom udjelu u postrojenjima za recikliranje gdje će se oporabiti, odnosno pretvoriti u neke korisne proizvode, ili pak u spalionici ili na nekom deponiju.

Mi smo pokušali barem malo rasvijetliti to pitanje.

Odvaja se značajno više nego prije plavih vrećica

Iz Čistoće su nam odgovorili da su u 2024. prikupili oko 252.771,59 tona komunalnog otpada, u kojem je udio miješanog komunalnog otpada bio 53.3 %, dok je udio odvojeno sakupljenog otpada bio 44.7 %.

Tvrde da se u Zagrebu, uvođenjem novog modela naplate komunalnog otpada, odnosno plavih ZG vrećica, udio odvojeno sakupljenog otpada povećao za 60 % u odnosu na 2022. U istom razdoblju udio miješanog komunalnog otpada smanjen je za gotovo četvrtinu.

Zagreb još zaostaje za Ljubljanom

Za usporedbu, prema podacima Javnog holdinga Ljubljana posljednjih godina odvaja oko 70 % otpada, čime je jedna od najboljih europskih prijestolnica i oko 25 % je bolja od Zagreba.

Na razini država bilježi se sličan jaz između Slovenije (63 % recikliranja komunalnog otpada 2022.) i Hrvatske (oko 36 % u 2023.).

Kome odlazi odvojeni otpad?

Prema odgovoru koji smo dobili iz Zagrebačkog holdinga, Čistoća biootpad predaje tvrtkama Saubermacher EKP i Eko flor plus, staklo tvrtki Unija nova, metal tvrtki Eko hold, papir i plastiku tvrtki Eko flor plus, karton tvrtki Hamburger recycling, gume tvrtki Gumiimpex, a električni i elektronički otpad tvrtkama s kojima ugovor ima Fond za zaštitu okoliša.

"Daljnje postupanje s otpadom nakon predaje u potpunosti je na tvrtkama oporabljivačima, koji sukladno zakonskim obvezama, daljnje podatke o toku otpada predaju ovlaštenim državnim tijelima", istaknuli su nam iz Čistoće.

Što se zbiva s plastikom i papirom?

Poslali smo upite na sve navedene adrese. Donosimo ukratko što su nam odgovorili.

Iz tvrtke Saubermacher EKP odgovorili su nam da od razvrstanog otpada koji im stiže iskoristivi dio čini 44.25 %, a neiskoristivi 55.75 %. "Od starog papira radi se novi papir, od raznih vrsta plastike radi se sirovina za proizvodnju novih plastičnih proizvoda, oporabljeni građevinski otpad koristi se za materijal za nasipavanje i sl.", naveli su.

To je slično prosjeku u EU, barem kada je riječ o plastici.

Otpad koji Saubermacher ne uspijeva reciklirati "zbrinjava se postupkom D1 - odlaganje ili R1 – korištenje otpada kao goriva (energetska oporaba)". Kao rješenje za poboljšanje statistika predlažu edukaciju o otpadu već od vrtićke dobi te podrobnije razdvajanje biootpada na ostatke od hrane i zelenu frakciju (granje, lišće, trava).

Što se zbiva sa staklom?

Iz tvrtke Unija Nova d.o.o. odgovorili su nam da staklenu ambalažu recikliraju u postotku 95-99 %. Kažu da to ovisi o "nečistoćama i prisutnosti ostalih primjesa koje su rezultat neodgovornog sakupljanja (nekada je spremnik za stakleni otpad pri ruci pa se odloži i otpad koji nije od stakla)".

Ako su ovi podaci točni, onda je to nešto iznad prosjeka EU koji je u 2023. bio oko 80.8 %.

Ukoliko staklo nije zadovoljilo visoke standarde za izradu nove staklene ambalaže, ono dobiva novi život kao granulat - za zaštitu u agronomiji, kao završni sloj ili drenaža u građevinarstvu te za umjetničke svrhe.

Smatraju da bi rezultati bili još bolji kada bi se za sve vrste stakla koje se odvajaju davale neke naknade, kao što se daju za staklenu ambalažu.

Što se zbiva s metalom?

Tvrtka Ekohold d.o.o. kaže da je postotak recikliranja otpadnog željeza 100 %. Takva brojka čini se nerealno visokom čak i za EU, no moguće je da Ekohold d.o.o. dobiva vrlo čisto sortirano željezo.

U kompaniji smatraju da su građani već dobro upoznati s procesom reciklaže te da pokazuju sve višu razinu odgovornosti prema okolišu, zbog čega nemaju posebne prijedloge za dodatno povećanje učinkovitosti.

Što se zbiva s gumama?

Iz tvrtke Gumiimpex-GRP d.o.o. odgovorili su nam da recikliraju više od 80 % sakupljenih guma.

"Prema izvoru ETRMA taj postotak u EU je 38 %. Dakle RH je daleko iznad prosjeka EU", poručili su.

Tumače da iz otpadnih guma nastaju tri komponente: gumeni granulat/niti, čelik i tekstil.

Gumeni granulat i niti koriste se za proizvodnju proizvoda za uređenje javnih površina te u građevinarstvu, dok se čelik koristi kao sirovina u čeličanama.

Tekstil koriste kao materijal u miješanju gumenih smjesa, dok se višak (manje od 10 %) kao nusproizvod spaljuje u cementarama.

Nažalost, komunikacija s većinom navedenih kompanija bila nam je ograničena na izmjenu mailova, a s jednom je potpuno izostala, tako da je bilo teško čak i usmeno provjeriti jesu li ove brojke istinite. Mi ih nismo imali mogućnosti neovisno provjeriti.

Blokada biootpada

U našem pokušaju demistifikacije putova otpada zanimljivo je da od kompanija koje recikliraju biootpad - Saubermacher i EKO FLOR - nismo dobili nikakve informacije o tome što se zbiva s njime. Iz EKO FLOR-a nam čak nisu odgovorili na upite mailom ni na telefonske pozive. Razlog tome moglo bi biti to što te tvrtke zapravo same ne recikliraju biootpad, već ga šalju kompostanama.

No, predsjednik Hrvatske udruge kompostana Marko List rekao nam je da je oporaba biootpada u Hrvatskoj zapravo blokirana. Tvrdi da je kompost zaglavio zbog institucionalnog nemara.

"Ministarstvo poljoprivrede već 900 dana nije donijelo Pravilnik o gnojidbenim proizvodima pa proizvođači ne mogu kompostu promijeniti status iz otpada u proizvod. Iako je kompost ispravan i koristan, i dalje se tretira kao otpad.

Zbog toga stoji više od 40.000 tona gotovog komposta koji se ne smije prodavati. Umjesto da potiče oporabu i recikliranje, država kroz Državni inspektorat (DIRH) provodi represivne mjere, zatvara kompostane i izriče prekršajne kazne u iznosu od 100.000 eura poduzetnicima koji su zapravo jedini segment sustava koji funkcionira.

Kompostane su u proteklih nekoliko godina izgradile infrastrukturu, educirale kadrove i investirale milijune eura u opremu, a sada se nalaze u situaciji da ne mogu legalno prodati svoj proizvod jer država nije donijela provedbeni propis što je njezina obveza. Ako se ovakva praksa nastavi, uskoro nećemo govoriti o blokadi komposta, nego o blokadi zdravog razuma", upozorava List.

Ministarstvo najavljuje bolju budućnost

Mi smo pitali Ministarstvo poljoprivrede što je i gdje zapelo, a oni su nam odgovorili:

"S obzirom na to da je to tehnički propis i ima poveznicu s regulativom Europske unije, isti je dana 7. studenoga 2025. godine notificiran Europskoj komisiji zbog provedbe mogućih pitanja i primjedbi država članica. Razdoblje u kojom se provodi savjetovanje na razini EU (tzv. TRIS postupak) traje do 10. veljače 2026. godine, do kada Europska komisija ima rok za prihvaćanje ovoga propisa. Nakon toga slijedi usvajanje na nacionalnoj razini i objava u Narodnim novinama."

Što se čekalo do 7. studenog, nismo doznali.

Svatko gleda samo svoj dio posla

Stručnjakinja za otpad Sonja Polonijo iz Udruge gradova ističe da sustav čini mnogo dionika i upozorava da trenutačno svaki gleda samo svoj dio posla.

"Treba bolje pratiti rezultate, kontrolirati čistoću odvojenih frakcija i ozbiljnije sankcionirati prekršitelje te educirati ljude o odvajanju. No, također treba preispitati zakonodavni okvir kako bi se rješavali stvarni problemi na terenu", kaže Polonijo.

Zaključno možemo reći da je Zagreb u odvajanju i oporabi otpada negdje u prosjeku EU, no pritom treba imati na umu da su veliki gradovi uglavnom bolji od ruralnih područja koja ponešto smanjuju prosjek. Poboljšanju situacije mogli bi pridonijeti građani savjesnijim odvajanjem, osobito plastike, a država i lokalne zajednice izgradnjom sortirnica, kojih jako nedostaje, te komunikacijom s građanima i donošenjem boljih zakonskih regulacija, naročito za bio-otpad.