"KLIMATSKE promjene bi uskoro mogle izbrisati s lica zemlje neke od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija. Zahvaljujući globalnom zatopljenju, turistima je ovo možda i posljednja prilika da posjete lokalitete od Galapagosa do dalmatinske obale", objavljeno je na stranicama turističkog savjetnika Yahoo! Travel.

Prvi na listi ugroženih destinacija su Maldivi koji bi prema predviđanjima znanstvenika do 2050. godine mogli biti u potpunosti potopljeni. I dok Maldive godišnje posjećuje oko 600.000 ljudi, tamošnja vlada već razmatra "krizni plan" raseljavanja 386.000 stanovnika na Šri Lanku, u Australiju ili Indiju.

Druga je obala Dalmacije koja je turiste osvojila svojim plažama i mnogobrojnim otocima. Najugroženija su mala naselja uz samu obalu, a pojam "kuća uz more" posljednjih je godina zbog podizanja razine mora dobio novu dimenziju. Ipak, to ne prijeći milijune turista godišnje da uživaju u dalmatinskim prirodnim ljepotama.

Australski Veliki koraljni greben također se našao također na listi lokacija koje bi ubrzo mogle nestati. Naime, od 1990. godine se prirodni rast koralja smanjio za 14 posto. Stručnjaci smatraju kako će do 2050. godine prosječna temperatura mora porasti za 1,5 °C te kako će na grebenu odumrijeti oko 95 posto koralja.

Kilimandžaro godišnje posjeti oko 15.000 penjača, a glečeri koji ga čine toliko posebnim svakodnevno nestaju. Od 1912. godine do danas je nestalo 84 posto površine prekrivene ledom, a znanstvenici vjeruju kako će već do 2020. nestati u potpunosti.

Slična sudbina očekuje i Alpe. Samo u Švicarsku na skijanje godišnje stigne više od osam milijuna ljudi. Zbog globalnog zatopljenja do 2100. godine nestati će oko 40 posto skijaških lokacija, a već sad se mnoga skijališta zbog previsokih temperatura tijekom skijaške sezone opskrbljuju umjetnim snijegom. Da je situacija loša svjedoči i činjenica da je prošle godine jedan Švicarac svoj skijaški kompleks u Ernenu prodao britanskom biznismenu za svega jedan švicarski franak. Naime, nabavka umjetnog snijega postala je jednostavno preveliki izdatak.

Broj turista na Galapagosu se od 1990. godine učetverostručio na 180.000 godišnje, a od 2001. godine je broj zračnih letova porastao za 193 posto pa stručnjaci smatraju da bi tolika "prometnost" mogla loše utjecati na "najčišću biološku zajednicu na svijetu". Ugroženo je oko 39 posto životinjskih, 50 posto morskih i 59 posto biljnih zajednica. Kako bi smanjili najezdu turista, Ekvador razmatra uvođenje turističke naknade od 300 dolara.

I.M.
Foto: Ilustracija