Foto: Hina

HRVATSKA je lani ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita među zemljama EU-a i pozitivno je što Vlada planira dugoročno smanjivanje deficita pa čak i ostvarivanje suficita, no za to bi morala pokrenuti i neophodne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih, populističkih demagoga, poručuje Katarina Ott u Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije. 

"Hrvatska je u 2016. ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita od svih zemalja članica EU-a, no i dalje je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, posebice s visokim sveukupnim rizikom održivosti javnog duga. Stoga je pozitivno što Vlada planira dugoročno smanjivanje proračunskih deficita, pa čak i ostvarivanje suficita, no za ostvarenje tih ciljeva morala bi pokrenuti i neophodne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih, populističkih demagoga", ističe ravnateljica IJF-a u osvrtu "Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskanog stanja Europske unije i Hrvatske".

Europska je komisija, na temelju stabilizacijskih i konvergencijskih programa zemalja članica i svojih proljetnih prognoza, analizirala ostvarenja proračuna 2016. i fiskalne planove za 2017.-20. za pojedinačne članice, euro zonu i Europsku uniju.

Djeca mogu spiskati džeparac, ali ne i oni koji vode državu

Napominjući kako djeci možda i ne treba previše zamjeriti ako džeparac spiskaju čim ga dobiju, Ott poručuje kako se odrasli, osobito oni koji su odgovorni za vođenje države, ne mogu tako ponašati, čak ni ako ih njihovo društvo na to nagovara.

"Iza države ne stoji nitko tko će se pobrinuti za njene potrebe osim okrutnih financijskih tržišta. A ponajmanje se tako ne bi smjeli ponašati odgovorni u državi s visokim udjelom javnoga duga u BDP-u i neminovnim visokim rashodima za, primjerice, nereformirano zdravstvo, željeznice, ceste, lokalne jedinice i s brojnim - ne baš toliko neminovnim - rashodima koji se teško mogu snižavati zbog utjecaja moćnih interesnih skupina. Naznake kratkoročnog blagog fiskalnog oporavka izazvane su uglavnom rastom gospodarstva i povoljnijim uvjetima otplate dugova, no, to se oboje može preko noći promijeniti, a srednjoročni su i dugoročni fiskalni izgledi još uvijek neizvjesni, pa i nepovoljni", upozorava Ott.

Osvrćući se na fiskalno stanje Unije, podsjeća da je deficit konsolidirane opće države zemalja članica EU-a u 2016. iznosio prosječnih 1,7 posto BDP-a i bio niži od očekivanja, uglavnom zbog toga što je prosječni rast BDP-a bio viši od očekivanja.

Pohvala: Deficit Hrvatske ispod prosjeka EU

Prosječni javni dug članica EU-a vrhunac je dosegao 2014., kada je iznosio 88 posto BDP-a, a očekuje se da će iz godine u godinu postupno padati do prosječnih 78 posto BDP-a 2020. Srednjoročne projekcije ukazuju da bi za sniženje duga na 60 posto BDP-a u 2031., uz potpunu primjenu fiskalnih planova iz programa članica, u idućih pet godina bile potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije od oko 0,5 postotnih bodova BDP-a.

Ott ističe da Hrvatska zaslužuje sve pohvale jer je 2016. deficit konsolidirane opće države smanjila za 2,6 postotnih bodova BDP-a i po tome je najbolja u EU (prosjek svih članica je 0,6 postotnih bodova BDP-a). Zahvaljujući tom smanjenju, Hrvatska je 2016. zabilježila i niži deficit od prosjeka EU-a (0,8 naprama 1,7 posto BDP-a). Ostvarenje je bilo bolje od planiranog, no valja naglasiti da je uz rijetke iznimke tako bilo u većini članica, napominje autorica osvrta.

Po sniženju javnog duga u 2016., Hrvatska je na šestom mjestu (iza Slovenije, Irske, Češke, Nizozemske i Njemačke), a po visini duga praktično je na razini prosjeka EU-a (84,2 naprama 84,4 posto BDP-a).

Na razini EU-a planira se daljnja stabilizacija, pa će prosječni deficit EU-a blago pasti s 1,7 posto u 2016. na 1,6 posto BDP-a u 2017.

"Hrvatska je jedna od rijetkih članica koja svjesno dopušta pogoršavanje vlastite proračunske ravnoteže (povećanje deficita s 0,8 posto u 2016. na 1,3 posto BDP-a u 2017.), no možda je samo riječ o opreznom planiranju s obzirom na neizvjesnosti oko, primjerice, dugova u zdravstvu ili raspleta Agrokora. Svakako je, međutim, vidljiva i namjera da se do kraja razdoblja ostvare srednjoročni proračunski ciljevi", navodi Ott.

Plus u proračunu 2020. godine

Hrvatska planira smanjenja deficita na 0,8 posto u 2018., 0,3 posto u 2019. i konačno, ostvarenje suficita od 0,5 posto u 2020.

Ott podsjeća da je Komisija analizirala i kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija članica, imajući u vidu različite makroekonomske scenarije i problem starenja stanovništva. Ključno je kolike su i kakve fiskalne konsolidacije potrebne kako bi se prosječni javni dug do 2031. smanjio na 60 posto BDP-a.

S obzirom na relativno dobar ekonomski rast i povoljne uvjete za otplatu dugova, ni jedna od članica, pa ni Hrvatska, trenutno nije suočena s kratkoročnim fiskalnim izazovima, no situacija je bitno drukčija čim se horizont proširi, navodi Ott.

U srednjem je roku 11 članica suočeno s visokim, 5 sa srednjim, a 11 s niskim sveukupnim rizikom. Hrvatska je u skupini članica s visokim rizikom.

Dugoročno je samo jedna članica (Slovenija) suočena s visokim, 14 sa srednjim, 12 s niskim rizikom, a Hrvatska je tu među onima s niskim rizikom.

Kod ocjene rizika održivosti javnog duga, 11 članica je s visokim, 4 sa srednjim, 12 s niskim rizikom, a Hrvatska je u skupini zemalja s visokim rizikom.

"Ukratko, Hrvatska je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, a posebice treba imati na umu visoki sveukupni rizik održivosti javnog duga. Međutim, lijepo je - za promjenu - u analizama Europske komisije vidjeti da je Hrvatska u nečemu najbolja, kao što je ove godine bila u sniženju proračunskog deficita. Jednako tako, lijepo je u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike vidjeti da Vlada za 2020. planira proračunski suficit. Zbog svega toga Vladu u tim fiskalnim naporima treba itekako podržati, no nikako se ne smiju zanemariti ni razne vrste i visine rizika na koje upozorava i Europska komisija", naglašava Ott.

Treba smanjiti rashode

Ističe kako u svakom trenutku valja imati na umu da je Hrvatska država s visokim udjelom javnog duga u BDP-u i s visokim rashodima opće države, a njihovo smanjivanje nije lako, posebice zbog velikih otpora interesnih skupina.

"No, Vladu treba podržavati u svakom naporu koji vodi smanjenju rashoda, deficita i dugova. Istina, u Hrvatskoj je vrlo visoko opće porezno opterećenje, pa su visoki i prihodi opće države, no sve dok se ne smanje rashodi, ne mogu se smanjivati ni porezni prihodi", ističe Ott. Dodaje kako je Lafferova krivulja (po kojoj se sniženjem poreznih stopa može ubrati više poreznih prihoda) vrlo privlačan teorijski koncept, ali je, kao i kod svih teorijskih koncepata, u praksi njeno djelovanje vrlo upitno i ovisno o brojnim čimbenicima.

"Usporedno sa smanjivanjem rashoda, moći će se smanjivati prihodi, ali i tada će se morati fokusirati na smanjenje općeg poreznog opterećenja, a ne na selektivno smanjivanje određenih poreznih stopa. Premda su mnogi skloni umišljati da sve znaju i o nogometu i o ekonomiji, pa tako i o porezima, sve bi struke, a svakako i poreznu ipak trebalo prepustiti stručnjacima", zaključuje Ott.