PREMA istraživanju koje je pratilo zdravstveno stanje više od tisuću 70-godišnjaka u Švedskoj, osobe zaražene virusom herpes simplex tipa 1 (HSV-1) imaju dvostruko veći rizik od razvoja demencije. Otprilike 80 posto odrasle populacije u Švedskoj ima antitijela za HSV-1, bili oni toga svjesni ili ne, što znači da je njihov imunološki sustav u nekom trenutku bio izložen spomenutom patogenu.

Mnogima se prilikom zaraze ne manifestiraju simptomi, dok drugima s vremena na vrijeme izbija upala na koži, odnosno iritantni "mjehurići" na ustima ili nosu. Bez obzira na to da li ova doživotna infekcija bukne izvana ili je pritajena, izgleda da bi mogla imati podmukle učinke na naše kognitivne sposobnosti, piše Science Alert. 

Podivljala reakcija obrambenog sustava

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije, a često je, ali ne uvijek, prate abnormalne nakupine proteina u mozgu. Znanstvenici već godinama razvijaju lijekove koji sprječavaju formaciju tih nakupina, ali za sada nisu uspjeli značajno smanjiti pad kognitivnih funkcija. 

Stoga su se neki stručnjaci zapitali jesu li te nakupine uistinu glavni krivci za razvoj Alzheimerove bolesti ili se stvaraju u mozgu s nekim drugim razlogom. Možda, primjerice, imaju neku ulogu u imunološkom odgovoru središnjeg živčanog sustava; poput popravka štete ili sprječavanju prodora patogena. Dakle, pojavila se pretpostavka da su neke vrste Alzheimera zapravo nastale nakon "podivljale" obrambene reakcije na strane mikrobe.

Imunološki odgovor na virus herpesa je povezan s kognitivnim padom?

Tijekom 1990-ih su kod pacijenata preminulih od Alzheimerove bolesti prvi put pronađene neobične razine DNA HSV-1. Zatim su 2008. znanstvenici otkrili da se u 90 posto proteinskih naslaga u postmortalnim mozgovima pacijenata s Alzheimerom nalazi DNA od HSV-1. Dapače, 72 posto HSV-1 DNA u mozgu nalazilo se baš unutar tih nakupina. 

Dakle, nalazi su počeli ukazivati na to da je imunološki odgovor na virus herpesa povezan s kognitivnim padom. Stoga su znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala i Sveučilišta Umea u Švedskoj odlučili pratiti zdravstveno stanje 1002 70-godišnjaka tijekom perioda od 15 godina.  

Napravili su procjenu sudionika kada su imali 70 godina, a zatim s 75, 80 i 85 godina starosti. 82 posto ispitanika je imalo antitijela za HSV-1, a tijekom studije se pokazalo da su oni imali dvostruko veću vjerojatnost za razvoj demencije u usporedbi s onima bez antitijela. 

"Rezultati ovih istraživanja bi mogli biti veliki korak naprijed prema liječenju demencije"

Švedski znanstvenici stoga smatraju da bi se trebalo napraviti što više studija koje bi istražile može li liječenje herpesa spriječiti ili zaustaviti pojavu demencije. Jedna od prvih takvih studija bi trebala biti gotova u prosincu 2024. godine. 

"Rezultati ovih istraživanja bi mogli biti veliki korak naprijed prema liječenju demencije u njenoj ranoj fazi pomoću uobičajenih lijekova protiv virusa herpesa ili prema prevenciji bolesti prije nego što se pojavi", nada se epidemiologinja Erika Vestin sa Sveučilišta Uppsala. 

Studija naziva Herpes Simplex Viral Infection Doubles the Risk of Dementia in a Contemporary Cohort of Older Adults: A Prospective Study objavljena je u časopisu Journal of Alzheimer's Disease.