PODACI iz internog sustava Hitne pomoći o vremenu zaprimanja poziva do dolaska na mjesto intervencije hitne medicinske pomoći (HMP) u urbanim i ruralnim sredinama ne slažu se s onima koje nam službeno predstavljaju ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević te resorni ministar Milan Kujundžić.

Također, podaci nedvojbeno pokazuju kako nešto definitivno nije u redu s rasporedom timova hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj.

No krenimo redom.

Šanse za standardno vrijeme su vam malo veće od pola-pola

Naime, podaci iz sustava eHitne, odnosno programa koji koriste svi zavodi za hitnu medicinu, a do kojih je došao Index, pokazuju da je u 2017. godini svega 56,6 posto intervencija u urbanim sredinama došlo u roku od "presudnih" deset minuta, dok je u ruralnim sredinama u 69,44 posto slučajeva došlo u roku od 20 minuta. To znači da malo više od polovice ljudi koji žive u gradovima može računati na standard da će im hitna doći na vrijeme.  

U prvih pet mjeseci ove godine do 55 posto unesrećenih u urbanim sredinama hitna je došla u roku od deset minuta, a 68 je postotak koji se odnosi na ruralne sredine.

U tablici nedostaju podaci za grad Zagreb i Varaždinsku županiju s obzirom na to da oni ne koriste sustav eHitne. Prema izjavi ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu u Zagrebu Dubravka Huljeva, prosjek dolaska vozila hitne medicinske pomoći je sedam minuta nakon poziva, no nije nam poznata i službena statistika.

Naglasimo kako ovi podaci iz sustava eHitne nisu nepoznanica te su i službeno prezentirani na Konferenciji udruge poslodavaca u zdravstvu, a koja je održana krajem svibnja u Opatiji. Prezentacija ovih podataka bila je vidljiva u radu koji se ticao Organizacije zavoda za hitnu medicinu.     

Brojke rastu, no daleko su od standarda

Iako podaci pokazuju ozbiljne nedostatke mreže hitne medicinske pomoći, s vrha vlasti poručuju nam kako je stanje zadovoljavajuće.

"Raspored timova hitne medicinske pomoći, a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja Zavoda za hitnu medicinu na terenu, omogućuje da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar deset minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima", rekla je nedavno ravnateljica Grba-Bujević, no njena brojka se razlikuje od one iz sustava eHitna.

Treba naglasiti kako se u posljednjih pet godina povećao postotak intervencija unutar standardnog vremena od deset odnosno 20 minuta. Naime, 2012. godine svega je 49 posto unesrećenih u urbanim sredinama moglo računati na pomoć unutar deset minuta, a na pomoć unutar 20 minuta u ruralnim sredinama 54 posto.

Dvije trećine mogu računati da će ih spasiti unutar zlatnog sata

Ravnateljica i ministar Kujundžić često govore kako se poštuje tzv. zlatni sat, odnosno vrijeme koje je ključno za pravovremeno bolničko zbrinjavanje te koje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata.  

Zlatni sat označava vrijeme od nastanka stanja koje ugrožava život do dovoženja bolesnika na mjesto definitivnog zbrinjavanja tj. u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, a prema podacima iz 2017. godine samo dvije trećine pacijenata može računati da će biti spašeno unutar zlatnog sata. Točnije, hrvatski prosjek je svega 76,6 posto.

Zagrebačka županija ispod hrvatskog prosjeka

Prosjek u Zagrebačkoj županiji je 67,3 posto za intervenciju unutar zlatnog sata i daleko su ispod hrvatskog prosjeka. Podsjetimo kako je nedavno ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik upozorio na nedostatan broj timova hitne pomoći kojima raspolaže Zagrebačka županija.  

"Ne mogu promijeniti mrežu hitne medicine koju je donio ministar", rekao je Gajnik povodom smrti Mattea Ružića u Zaprešiću. Podsjetimo, Ružić je umro prošle nedjelje u Zaprešiću, a na cesti su ga pokušavali oživjeti prolaznici. U hitnoj koja mu je došla nije bilo doktora, a i oko dolaska hitne i u objašnjenjima nadležnih nakon toga bilo je puno nelogičnosti. Iz županije i Grada poručili su kako su tražili 50 timova hitne, a dobili samo 45. Za katastrofalnu organizaciju hitne nitko se ne osjeća krivim, dok ministar Kujundžić naglašava kako je sve bilo po "pravilima struke".

Najgori prosjek ima Istarska županija koja unatoč činjenici da plaća dodatne timove hitne medicinske pomoći ima prosjek od 47,23 posto. To znači da manje od polovice unesrećenih može računati da će pomoć stići na vrijeme, odnosno unutar zlatnog sata. Prosjek ispod pedeset posto ima i Ličko-senjska županija, a loše stoje i Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija s prosjekom ispod 60 posto.

Istra i s nadstandardom ima najgore rezultate

Podaci iz sustava eHitna upućuju i na činjenicu kako postoji neujednačena mreža hitne medicine u RH, odnosno da neke županije imaju katastrofalan prosjek pružanja hitne medicinske pomoći i to unatoč činjenici da one same osiguravaju dodatne timove. Najbolji primjer je Istra koja je u posljednjih pet godina plaćala više od 4,1 milijuna kuna godišnje za dodatne ekipe hitne medicinske pomoći. Ove godine taj su iznos povećali na više od pet milijuna kuna za tzv. nadstandard.

Podsjetimo kako je mišljenje Hrvatskog zavoda hitne medicine preduvjet za izmjenu Mreže hitne medicine, odnosno broja ekipa hitne medicinske pomoći na određenom području. Na temelju tog mišljenja ministar zdravstva donosi odluku o Mreži. Istra prema svemu sudeći nije u milosti kada je riječ o timovima HMP-a.

Prema Zavodu je prosječno vrijeme dolaska hitne na području RH 14 minuta

Od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu zatražili smo njihove podatke, a zanimalo nas je koliko je prosječno vrijeme od zaprimanja poziva do dolaska na mjesto intervencije i to posebno za urbana i ruralna područja. No čini se da nas slučajno ili namjerno nisu dobro razumjeli.

"Prema podacima za 2017. godinu, prosječno vrijeme od zaprimanja poziva do dolaska na mjesto intervencije u urbanim i ruralnim sredinama na području Republike Hrvatske iznosi 14 minuta", tvrde u Zavodu za hitnu medicinu.

Ne žele dati podatke po županijama

Podaci Zavoda o postotku građana koji su zaprimljeni u bolničku zdravstvenu ustanovu unutar zlatnog sata slični su onima iz sustava eHitna. Naime, kažu nam kako postotak iznosi 76,34 posto. Zatražili smo i postotke po županijama iz čega bi bili vidljivi nedostaci mreže hitne pomoći u Hrvatskoj, no te podatke nam nisu htjeli dati.

U Zavodu loše rezultate Istre u spašavanju unesrećenih građana objašnjavaju kako Zavod za hitnu medicinu Istarske županije prevozi pacijente u Opću bolnicu Pula i u Klinički bolnički centar Rijeka.

"S obzirom na to da je njihovo odzivno vrijeme 12 minuta, odnosno u okviru prosjeka, postizanje zlatnog sata u većem postotku u Istarskoj županiji ne može se postići povećanjem broja timova već organiziranim brzim prijevozom, kao što je primjerice hitna helikopterska medicinska služba", tvrde u Zavodu

Kujundžić i Plenković daleko od realnog

"Mislim da je većina Hrvata zadovoljna sustavom zdravstva kakvo imamo", rekao je nedavno ministar zdravstva Kujundžić, dok je premijer Andrej Plenković braneći svog ministra Kujundžića rekao da je hrvatski sustav usporediv s Europom, a "u nekim segmentima i kvalitetniji i bolji", iako ima i elemenata za poboljšanje.

Činjenica je i da se o nedostacima mreže hitne medicinske pomoći govori već godinama. Prije dvije godine bio je spreman zakon koji je trebao unaprijediti hitnu pomoć, no nakon promjene vlasti i dolaska Plenkovića na čelo države prijedlog zakona stavljen je u ladicu.