MATURANTICA Laura Mikić napravila je pogrešku jer se na državnoj maturi potpisala na esej iz Hrvatskog jezika, no uvidom u Pravilnik o državnoj maturi, praksu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) te u ispitni katalog došli smo do saznanja kako maturantica Mikić nikako nije mogla biti kažnjena diskvalifikacijom, odnosno padom državne mature.

>> Srušili nadarenu učenicu na državnoj maturi jer se potpisala na esej

>> Odvjetnik: Maturantica koja je pala maturu zbog potpisa vjerojatno će dobiti na sudu

Također, u analizi postupaka ne samo NCVVO-a nego i Ministarstva znanosti i obrazovanja uočili smo niz pogrešaka koje su išle izravno na štetu ove maturantice, što je izravna odgovornost ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića i resornog ministra Radovana Fuchsa. 

NCVVO radio suprotno Pravilniku 

Utvrdili smo kako je NCVVO imao dvostruke kriterije. Naime, u Pravilniku o državnoj maturi stoji da se neće vrednovati eseji onima koji predaju prazan list eseja i onima koji se na napisani esej potpišu. No, događalo se suprotno. 

Tako je 1200 učenika predalo prazan list eseja, za što su ocijenjeni s nula bodova. Od njih 1200, 625 učenika ipak je prošlo ispit iz Hrvatskog jezika jer su u drugom dijelu ispita imali dovoljno bodova. Suprotno Pravilniku, NCVVO je one koji bi se potpisali na esej kažnjavao diskvalifikacijom, odnosno automatskim padom iz predmeta Hrvatski jezik. 

Hrvatski jezik polagao se u dvije odvojene cjeline

Isto tako, NCVVO u svom obrazloženju diskvalifikacije maturantice Laure Mikić tvrdi da je nisu mogli kazniti samo za esej već su joj morali poništiti cijeli ispit iz Hrvatskog jezika, tvrdeći da su ta dva ispita "neodvojivo povezana". 

Ta definicija, na koju se poziva NCVVO, o "neodvojivo povezanim cjelinama ispita Hrvatskog jezika", nije u skladu s definicijom polaganja Hrvatskog jezika koja stoji u Pravilniku i ispitnim katalozima. 

Naime, ondje je jasno naznačeno kako je riječ o dvije odvojene cjeline. Prva je pisanje eseja, a druga polaganje testa iz Hrvatskog jezika s pitanjima i odgovorima. Naglasimo kako su se ta dva ispita iz Hrvatskog jezika pisala različitim danima.  

Na kraju, ne manje bitno, kriv je i Pravilnik, koji sadrži nezakonitu i neustavnu odredbu po kojoj diskrecijska odluka ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića ne podliježe ni žalbama ni prigovorima, već je konačna.

No, krenimo redom.

NCVVO u obrazloženju svoje odluke o diskvalifikaciji maturantice Laure Mikić priznaje da je mogao donijeti dvije odluke, o djelomičnom poništenju ispita ili cijelog ispita, te obrazlaže zašto se odlučio za rigorozniju mjeru.   

NCVVO, umjesto poništavanja eseja, poništio cijeli ispit iz Hrvatskog jezika

"Pravilnik o polaganju državne mature zbog konkretnog nedozvoljenog ponašanja učenika predviđa mjeru 'poništenje ispita ili dijela ispita', međutim u ispitima onih predmeta koji se sastoje od dvije ili više cjelina, poništenjem jednog dijela ispita poništava se cijeli ispit jer isto utječe na valjanost ispita kao cjeline jer su svi dijelovi neodvojivo povezani", stoji u odgovoru NCVVO-a. 

Naime, NCVVO tumači da se pri poništenju smatra da učenik nije ni pristupio ispitu, bez obzira na to od koliko se cjelina ispit sastoji, što je potpuno druga situacija nego kad učenik pristupi npr. eseju i ne ostvari ni jedan bod.

Pravilnikom je predviđeno kažnjavanja jednog dijela ispita

To je u suprotnosti s Pravilnikom. Sedmo poglavlje Pravilnika o polaganju državne mature u članku 31 definira nedozvoljena ponašanja. U stavku šest definira se narušavanje tajnosti identiteta pristupnika potpisivanjem punim imenom i prezimenom ili na neki drugi način koji omogućava identifikaciju. 

U dijelu mjera koje se izriču kao kazna stoji kako je kazna za ovaj dio poništenje ispita ili dijela ispita. Pravilnik nigdje ne definira što bi bio dio ispita, no zanimljiva je definicija polaganja Hrvatskog jezika.

Djelomično kažnjavanje moguće je za predmet Hrvatski jezik jer se radi o dvije cjeline

"Ispit iz Hrvatskog jezika sastoji se od dvije ispitne cjeline. Prva je Školski esej i sastoji se od jednog zadatka otvorenog tipa. Druga je ispitna cjelina Književnost, neknjiževni tekstovi i hrvatski jezik, a čini je 80 zadataka zatvorenog tipa", stoji u definiciji. 

Prema tome, Hrvatski jezik podijeljen je u dvije cjeline te ne bi trebalo biti nikakve zapreke da se poništi jedan dio ispita, odnosno jedna cjelina. U svom odgovoru NCVVO naglašava kako se ispit morao u cijelosti poništiti jer su "dijelovi ispita neodvojivo povezani".

"Poništenjem jednog dijela ispita poništava se cijeli ispit jer isto utječe na valjanost ispita kao cjeline jer su svi dijelovi neodvojivo povezani", stoji u odgovoru NCVVO-a.

NCVVO jedno najavio u Pravilniku, a radio drugo

No, činjenica je da Hrvatski jezik i esej nisu neodvojivo povezani. Kao prvo, pisali su se različitim danima. Esej je bio potpisan, Hrvatski jezik nije. Kao drugo, ne mogu biti neodvojivo vezani, kako tumači NCVVO, jer da je Laura Mikić predala prazan papir umjesto eseja, prošla bi Hrvatski jezik. 

No, nije stvar samo u pogrešnom čitanju Pravilnika. NCVVO nije se držao ni ispitnog kataloga koji je podijeljen učenicima za održavanje ovogodišnje mature. Ispitni katalog definira da se Školski esej neće vrednovati ako se pristupnik potpisao punim imenom i prezimenom, ali i ako nema dovoljan broj riječi, s tim da je dopušteno odstupanje do 10 posto od zadanoga broja riječi. 

Za istu grešku nekima nula, a nekima diskvalifikacija

U konkretnim slučajevima 1200 učenika predalo je prazan list eseja, odnosno nedovoljan broj riječi, te su ocijenjeni nulom. Laura Mikić, koja je napisala esej i potpisala ga, kažnjena je diskvalifikacijom. 

Zašto je NCVVO odlučio primijeniti sasvim druge kriterije, valjalo je pitati Prosvjetnu inspekciju. No Inspekcija se za ovaj slučaj proglasila nenadležnom. 

I nisu jedini koji su okrenuli glavu kada je trebalo reagirati. O svim ovim nepravilnostima u radu NCVVO-a obaviješteno je resorno ministarstvo, koje se također proglasilo nenadležnim. Ministarstvo koje bi se trebalo brinuti o školstvu odlučilo je prošli tjedan cijeli ovaj slučaj jednostavno ignorirati. 

Ne postoji konačna odluka 

Na kraju dolazimo i do slučaja koji je za Index pojasnio odvjetnik Vlaho Hrdalo, a to je diskrecijska odluka ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića za koju ne postoji pravo žalbe ili prigovora!?

Točnije, Pravilnik o polaganju državne mature u članku 25, stavku 6, kaže da ravnatelj Centra donosi odluku o poništenju ispita ili dijela ispita i da je ta odluka konačna. Bez prava žalbe ili prigovora. 

Neustavan i nezakonit postupak

"Pravilnik sadrži koncept koji hrvatsko zakonodavstvo više ne poznaje. Naime, 'konačnost' je pojam uveden saveznim Zakonom o općem upravnom postupku iz 1956. koji je preuzela i Republika Hrvatska 1991. godine", kaže odvjetnik Hrdalo za Index, dodajući da je donošenjem hrvatskog Zakona o općem upravnom postupku iz 2009. koncept konačnosti napušten i nema nikakvu pravnu snagu.

Kako tvrdi ovaj odvjetnik, Pravilnik je u tom dijelu nezakonit, a svakako je neustavan jer je korištenje konačnosti u tom kontekstu usmjereno na uskraćivanje prava na izjavljivanje pravnog lijeka protiv odluke ravnatelja Centra