PROVOĐENJE više vremena igrajući videoigare povezano je s porastom inteligencije kod djece, pokazalo je istraživanje čiji rezultati donekle proturječe uvriježenom mišljenju da je igranje štetno za mlade, piše Science Alert.

Iako je uočena razlika u kognitivnim sposobnostima mala i ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, statistički je značajna. Studija iz 2022. godine pažljivo je uzela u obzir i varijable poput genetike te socioekonomskog podrijetla djece. Za razliku od igranja igara, gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu pokazali ni pozitivan ni negativan učinak na inteligenciju.

"Digitalni mediji definiraju moderno djetinjstvo, ali njihovi kognitivni učinci su nejasni i o njima se žustro raspravlja", napisao je u objavljenom radu tim znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Švedske. "Vjerujemo da bi studije s genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično neuzetu u obzir ulogu genetskih predispozicija."

Detalji istraživanja

Istraživači su analizirali podatke o vremenu provedenom pred ekranom za 9.855 djece u SAD-u, u dobi od 9 i 10 godina. Djeca su u prosjeku provodila 2.5 sata dnevno gledajući televiziju ili online videe, jedan sat igrajući videoigre te pola sata na društvenim mrežama.

Dvije godine kasnije prikupljeni su podaci za više od 5.000 djece iz iste skupine. U tom je razdoblju kod djece koja su provodila više vremena od prosjeka igrajući videoigre zabilježen porast kvocijenta inteligencije (IQ) za 2.5 boda iznad prosječnog porasta.

Mjerenje kognitivnih sposobnosti

Porast IQ bodova temeljen je na rezultatima koje su djeca postigla u zadacima koji su uključivali razumijevanje pročitanog, vizualno-prostornu obradu te zadatke usmjerene na pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.

"Naši rezultati podupiru tvrdnju da vrijeme provedeno pred ekranom općenito ne narušava kognitivne sposobnosti djece te da igranje videoigara zapravo može pomoći u jačanju inteligencije", izjavio je 2022. godine neuroznanstvenik Torkel Klingberg s Instituta Karolinska u Švedskoj.

Kontekst i ograničenja

Studija je obuhvatila samo djecu u SAD-u i nije pravila razliku između različitih vrsta videoigara, poput onih za mobilne uređaje i konzole. Ipak, pruža vrijedan uvid i podupire ideju da inteligencija nije fiksna osobina.

Autori ističu kako su prethodna istraživanja često davala proturječne rezultate zbog malih uzoraka i jer nisu uzimala u obzir genetske i socioekonomske čimbenike, što se u ovom istraživanju nastojalo ispraviti.

"Nismo ispitivali učinke ponašanja pred ekranom na tjelesnu aktivnost, san, dobrobit ili školski uspjeh, tako da o tome ne možemo ništa reći", rekao je Klingberg. "Sada ćemo proučavati učinke drugih okolišnih faktora i kako se kognitivni učinci odnose na razvoj dječjeg mozga."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.