VRŠITELJ dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je da će se od iduće školske godine uvesti nacionalni ispiti u osnovnim školama te da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi, piše HRT.

Filipović je naglasio kako se državna matura odvija pod strogim mjerama te da je mali broj zaraženih maturanata i onih koji su u samoizolaciji. Oni će također moći pisati maturu te upisati studijske programe.

"Veliki propusti Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva"

Maturant IV. gimnazije "Marko Marulić" iz Splita Gordan Kragić istaknuo je kako je velik propust Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva što nije potaknuo veći broj učenika na cijepljenje. Rekao je kako je stvar slučajnosti što je trenutno zaražen mali broj maturanata.

Dodao je kako preko ljeta treba pokrenuti veću kampanju za cijepljenje učenika. Fuchs je rekao da je odaziv na cijepljenje prosvjetnih radnika bio relativno dobar te je pozvao sve one koji se nisu cijepili da se cijepe. Kazao je kako je kada je riječ o cijepljenju učenika situacija malo drugačija.

Spajanje mature

Filipović je rekao kako s državnom maturom svi učenici imaju istu šansu te da je uvođenje mature jedno od najboljih stvari u hrvatskom obrazovnom sustavu. Filipović je dodao da se već od iduće školske godine kreće s nacionalnim ispitima u petom i osmom razredu osnovne škole.

"To će biti jedan dobar temelj za ono što slijedi, ne samo u vanjskom vrednovanju u spomenutim razredima, nego i u srednjim školama jer kad idemo iz pozicije ravnopravnosti za sve, onda možemo vrednovati sve ono što se vrlo često dovodi u pitanje, a to je da ocjena svugdje ne vrijedi isto", naglasio je Filipović. 

Istaknuo je da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi. 

"Državna matura je jedan projekt visokog rizika i u njoj sudjeluje 32.000 učenika sa 120.000 ispita, više stotina nastavnika i ispitivača", rekao je Filipović za HRT.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.