Ilustracija: AFP

LOKALNA verzija Occupy Wall Street - pokreta protiv ekonomske nejednakosti i eksploatacije bogatih nad siromašnima proširio se iz New Yorka na 83 zemlje svijeta, posljednja od kojih je čini se, Indija.

Pokret dovodi u pitanje globalni ekonomski poredak koji je doveo do kolapsa europske i američke ekonomije i koji ostavlja za sobom milijarde nezaposlenih ljudi diljem svijeta ohrabrio je one Indijce koji se opiru projektima Svjetske banke. Svjetska banka u Indiji stvara projekte tzv. "ekonomske-pilote" - modele napravljene i prilagođene apetitima velikih korporacija i "rekolonizaotra".

Indijski nacionalni pokret Azadi Bachao Andolan bori se protiv navala stranih multinacionalnih kompanija i zapadnjačke kulture na Indiju, indijske vrijednosti i indijsku ekonomiju uopće. Azadi Bachao Andolan poznat je po svojim istupima protiv rudarskih kompanija, obrane sela od projekata gradnje velikih brana koje potapaju i izmještaju cijela sela često bez ikakve naknade seljanima, ostavljajući ih tako bez ikakve osigurane egzistencije i povećavajući ukupnu stopu siromaštva u Indiji. 

Banwari Lal Sharma, jedan od članova pokreta koji uz pomoć intelektualaca iz Chandigarha surađuje s farmerima Hazaribagha protiv rudarskih kompanija izjavio je kako "ovaj alternativni model omogućava lokalnim zajednicama partnerstvo u ekonomskom razvoju, koje je inače privilegija korporacija".

Azadi Bachao Andolan imao je istaknutu ulogu u ustanku protiv prisvajanja obradivog zemljišta u Greater Noida u Uttar Pradeshu. Pokret je osmislio plan koji je omogućio seljacima kolonizaciju vlastite zemlje i prodaju stanova po tržišnim cijenama. Nakon što su spriječili rudarske kompanije u eksploataciji ugljena koji se nalazi u tlu ispod njihovih zemljišta, farmeri su sami osnovali kompaniju koja je započela izgradnju elektrane na ugljen snage 60MW. Seljaci su sami osigurali besplatnu zemlju za taj projekt i gradnja elektrane je pokrenuta.

Sharma je objasnio da se radi o pokretu koji neće dozvoliti da jedan posto bogatih živi na teret 99 posto manje privilegiranih i obespravljenih ljudi, već će cijela zajednica postati razvojni partner koji vodi računa i o zaštiti okoliša.

Sharma kaže kako je odzvonilo ekonomskom modelu koji preferira korporativnu pohlepu i velike bailoute i postavlja pitanje: "Ako su trgovački lanci poput Walmarta korisni američkim farmerima zašto njih 140 000 jedva preživljava životareći na državnim subvencijama?"