HRVATSKI zavod za javno zdravstvo proveo je u školskoj godini 2021./2022. među učenicima prvih razreda srednje škole YP CORE upitnik koji je pokazao da je 11.2 posto njih razmišljalo o tome da si naude.

Ravnateljica splitsko-dalmatinskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Željka Karin rekla je da je, prema rezultatima kojima se procjenjuje rizik u mentalnom zdravlju, udio pozitivnih rezultata u Hrvatskoj u djevojčica 13 posto, u dječaka 6.2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji udio pozitivnih rezultata bio je u djevojčica 8.4 posto i u dječaka 5.2 posto. 

Učenici koji su pozitivno odgovorili na pitanje je li im padalo na pamet da si naude vrlo su rizični za moguće posljedice, rekla je Karin i dodala da se takvo dijete obavezno stavlja u tretman i ide u savjetovalište k liječniku školske medicine, psihijatru i psihologu, a na razgovor se pozivaju i roditelji.

"Problem se ne smije olako shvatiti"

S tolikim brojem pozitivnih odgovora pretpostavlja se da su djeca "u teškoći za rizik mentalnog zdravlja". Liječnik školske medicine zbog toga posebnu pozornost daje takvom djetetu, razgovara s njim i roditeljima i provodi daljnji rad koji je potreban, rekla je i upozorila da se taj problem ne smije olako shvatiti.

"Ponukani cijelim zbivanjima, odnosno rezultatima YP CORE (Young Person's Clinical Outcomes in Routine Evaluation) upitnika, ali i zahtjevima vezano za mentalno zdravlje djece i mladih, zaposlit ćemo još jednog psihologa u Službi za školsku medicinu koja će nam, osim Službe za mentalno zdravlje i prevenciju bolesti ovisnosti, pomoći da skrbimo o toj djeci koju trijažiramo na YP CORE upitnicima", rekla je Karin.

Podsjetila je da u Službi za školsku medicinu već imaju Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju te su se do sada služili uslugama psihologa, a imaju i logopeda te pet liječnica školske medicine koje imaju dodatnu edukaciju iz područja mentalnog zdravlja. 

"Naša specifičnost je nedostatak stručnjaka"

Izvanredna profesorica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta dr. Anita Lauri Korajlija rekla je za Hinu u vezi s mentalnim zdravljem djece i mladih da se sve više traži pomoć psihijatra ili psihologa.

"No to nije samo hrvatski problem, već globalni, posebno kod djevojčica jer je kod njih porast puno dramatičniji. Činjenica je da smo donedavno imali pandemiju u kojoj su djeca i mladi dosta stradali, između ostalog jer su u tom razdoblju bili osamljeni s obzirom na to da su bili zabranjeni socijalni kontakti i druge aktivnosti", rekla je Lauri Korajlija.

"Na globalnoj razini se trend porasta uočava i sada je pravo pitanje što mi radimo. Ono što je hrvatska specifičnost je nedostatak stručnjaka, s jedne strane i nedostatak psihologa i psihijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Problem je i što u svim školama nemamo psihologa jer bi se dio toga već tamo riješio, ali i u domovima zdravlja kao sljedećoj razini skrbi, jer dio se može riješiti na ranijim razinama, nemamo stručnjaka", upozorila je Lauri Korajlija.

Djeca i adolescenti iz cijele Dalmacije traže pomoć u Splitu

Istaknula je da se na pregled kod psihijatra preko uputnice čeka tri mjeseca te da je posljednjih godina broj uputnica za psihijatra kod djece i mladih povećan više od 280 posto. Problemi se kod djece javljaju i zbog vršnjačkog zlostavljanja i u obiteljima, zbog poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja, no ipak su najčešće anksiozne i depresivne smetnje.

Da na području Splita odrasli, ali i djeca te adolescenti iz cijele Dalmacije traže pomoć zbog različitih mentalnih poremećaja, za Hinu je potvrdio predstojnik Klinike za psihijatriju splitskoga KBC-a dr. Trpimir Glavina.

Tijekom deset mjeseci 2021. godine u splitskoj je Poliklinici dječje adolescentne psihijatrije i Dnevnoj bolnici pregledano 665 pacijenata, u cijeloj sljedećoj godini 803, a u prva četiri mjeseca ove godine pregledana su 452 pacijenta.

"Današnji pacijenti više nemaju tako veliku stigmu"

Na Hitnome psihijatrijskom prijemu za djecu i odrasle, koji radi 24 sata, 2021. godine pregledano je 158 djece u dobi do 18 godina, a 2022. godine obrađeno je 220 djece i mladih. 

S obzirom na to da splitska bolnica, u kojoj bi trebalo biti barem četiri do pet specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, zbog deficitarnog kadra i organizacije dežurstva, nema stacionarni dio, tijekom cijele prošle godine u zagrebačku Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež na liječenje je poslano 37 djece iz Dalmacije.

"Broj raste, ali o postotcima i porastu ne bih govorio jer je broj relativan s obzirom na to da današnji pacijenti, za razliku od nekadašnjih, više nemaju tako veliku stigmu zbog mentalnih bolesti. Javnost je senzibilizirana prema tim pacijentima, a i dostupnost psihijatara i psihologa je danas puno bolja i kvalitetnija. Dio problema je stvorila i tehnologija koja je ljude, a pogotovo mlade totalno otuđila od vanjskog svijeta. Oni se manje druže, sve više postaju autistični. Prisutan je veliki nedostatak komunikacije, ali treba reći da danas imamo i krizu autoriteta, znanja, kompetencija, odgoja", istaknuo je Glavina.

"S dobrom terapijom i intervencijama može se mnogo učiniti"

Današnju djecu i mlade doslovno sve muči i tišti pa najviše k liječniku dolaze zbog poremećaja ponašanja, anksioznosti, depresije i raznih ovisnosti. Roditeljima je poručio da se - čim otkriju određeni problem u ponašanju svojeg djeteta - odmah jave liječniku jer se dobrom terapijom i intervencijama može mnogo učiniti.

U splitskome KBC-u trenutačno su malim i mladim pacijentima na raspolaganju dvije specijalistice dječje adolescentske psihijatrije i četiri specijalizanta kojih će za mjesec dana biti šest, a za ovu godinu raspisat će još tri specijalizacije.