350.000 stanovnika odmetnute moldavske regije Transnistrije suočava se s energetskom krizom koja je paralizirala industriju, ostavila sovjetske stambene blokove bez grijanja i tople vode te pokrenula pitanja o opstanku ove rusofone enklave. Situacija je toliko ozbiljna da je predsjednik regije Vadim Krasnoselski – vođa entiteta koji ne priznaje nijedna država, pa ni Rusija – pokušao smiriti stanovništvo izjavom: "Nećemo dopustiti društveni kolaps."

"Teško je", priznao je Krasnoselski, istaknuvši tisuće poduzeća, škola, farmi i kućanstava koja se bore s nedostatkom grijanja. Građani su pokazali "veliku odgovornost", dodao je.

Kriza je započela 1. siječnja, kada je ruski energetski gigant Gazprom prestao isporučivati prirodni plin preko Ukrajine – posljednje preostale rute za izvoz prema Europi – nakon što je Ukrajina odbila obnoviti petogodišnji ugovor o tranzitu plina. Dok je većina zemalja koje su nekada ovisile o ruskom plinu, poput Mađarske, uspjela ublažiti posljedice okretanjem zapadnim dobavljačima, Transnistrija, mali teritorij čvrsto vezan uz Rusiju, suočena je s egzistencijalnom krizom.

Premijer Moldavije Dorin Recean, čija zemlja već dugo traži da regija odustane od svojih tvrdnji o državnosti, optužio je Rusiju za izazivanje "humanitarne krize". "Rusija pokazuje neizbježan ishod za sve svoje saveznike: izdaju i izolaciju", rekao je Recean u petak.

Alexandru Flenchea, bivši zamjenik premijera Moldavije zadužen za reintegraciju Transnistrije, smatra da Rusija još nije spremna napustiti regiju. "Spremnost Rusije da dopusti da se Transnistrija smrzava bez plina i glavnog izvora prihoda pokazuje koliko su ozbiljni problemi u toj regiji. Cijeli model Transnistrije temelji se na besplatnom ruskom plinu. Ako nema besplatnog plina, cijeli sustav propada", rekao je.

Moldavija, koja je također ostala bez ruskog plina, posljednjih je tjedana prešla na skuplje alternative, uključujući električnu energiju iz Rumunjske. To je omogućilo Moldaviji da izbjegne hladnoću, ali je udvostručilo cijenu električne energije za potrošače, što bi moglo imati visoku političku cijenu za prozapadnu vladu na predstojećim izborima.

"Rusija nastoji zadržati Moldaviju u sivoj zoni, što bi moglo rezultirati izborima koji će na vlast dovesti drukčiju vladu", izjavio je Vladislav Kulminski, bivši državni dužnosnik i član Instituta za strateške inicijative.

"Putin nas nikada ne bi napustio"

Policijska država s vlastitom valutom i putovnicama - te uspješnim nogometnim klubom koji financiraju lokalni tajkuni - Transnistrija ima razvijenu sigurnosnu službu, dodatno ojačanu ruskom prisutnošću, te je uložilo velike napore u kontrolu informacija koje dopiru do stanovništva. Transnistrijski mediji optužuju Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i moldavsku vladu za obustavu opskrbe plinom. Šaptanja da bi za to mogao biti odgovoran i predsjednik Rusije Vladimir Putin strogo su zabranjena. Čini se da medijska kampanja djeluje.

"Putin nas nikada ne bi napustio", izjavio je Grigorij Kravatenko, stanovnik Bendera, industrijskog grada na granici s teritorijem pod kontrolom Moldavije. Na pitanje bi li Transnistrija mogla bolje funkcionirati s manje bliskim vezama s Moskvom, dodao je: "Nismo za Rusiju. Nismo za Moldaviju. Nismo za Ukrajinu. Mi smo za sebe i svi patimo."

Plinske peći radile su neko vrijeme nakon obustave opskrbe 1. siječnja, zahvaljujući plinu koji je ostao u cijevima. No sada i one počinju otkazivati. Stanovnica Transnistrije Julija izjavila je kako vjeruje da će Rusija uskoro priskočiti u pomoć. "Naravno da nas neće pustiti da umremo", rekla je.

Hvalili su se da će postati ruska Švicarska

Kada se Transnistrija, najprosperitetniji dio Moldavije dok su obje bile dio Sovjetskog Saveza, prvi put odvojila kako bi stvorila odmetničku državu početkom 1990-ih, regija se hvalila kako će postati rusofona verzija Švicarske – ponosno neovisno utočište od nemira koji su zahvatili siromašnu Moldaviju.

Ova odmetnička regija postala je model za ruske napore da zadrži utjecaj na bivše sovjetske zemlje podržavajući separatiste: prvo u Moldaviji, zatim u Gruziji i na istoku Ukrajine. U sve tri zemlje lokalni pobunjenici, uz potporu ruske vojske, proglasili su vlastite mikrodržave. Razmještaj ruskih trupa u Transnistriji, isprva predstavljenih kao mirovne snage, koje su ondje ostale desetljećima nakon završetka borbi, osigurao je da Moldavija nikada ne može silom vratiti teritorij te je potkopao sve diplomatske napore.

Ključ opstanka - besplatni plin

Ključan za opstanak Transnistrije bio je i besplatan ruski plin, koji je održavao rad čeličana i drugih industrija te opskrbljivao elektranu koja je prodavala struju Moldaviji.

Državni tajnik za energetiku Moldavije Constantin Borosan izjavio je kako je prije trenutačne krize električna energija iz Transnistrije pokrivala otprilike tri četvrtine moldavskih potreba za električnom energijom te osiguravala oko polovicu proračuna separatističke regije. "Ti su ljudi živjeli od subvencioniranog plina iz Rusije", rekao je. "Sada izgleda kao da ih je Rusija napustila."

Dodao je kako je Gazprom ignorirao prijedloge Moldavije da bi se, koristeći alternativnu rutu preko Crnog mora, plin mogao i dalje dostavljati u Transnistriju - ako Kremlj to želi. "Ne znam što se događa u Putinovoj glavi", zaključio je Borosan.

Velika patnja

Bez obzira na ruske namjere, posljedice ove krize donijele su veliku patnju, ne samo u Transnistriji već i među stanovnicima teritorija pod moldavskom kontrolom.

Alexandru Nichitenco, gradonačelnik Varnite, sela okruženog Transnistrijom i ovisnog o njegovoj energiji, izjavio je da većina od 5100 stanovnika više ne može grijati svoje domove. Opisao je situaciju kao katastrofu, osobito ako zimske temperature, koje često padaju nekoliko stupnjeva ispod nule, ponovno zahvate zemlju.

Naglasio je kako ne krivi Transnistriju: "Oni ne mogu ništa učiniti. Moskva kontrolira sve tamo."

Veronica Ostap, majka iz Varnite koja se bori prehraniti obitelj bez funkcionalne peći, rekla je da čeka plaću idućeg tjedna kako bi kupila električno kuhalo za vodu. Jednu sobu održava toplom pomoću električne grijalice kako bi njezinih troje malih sinova mogli spavati. Kao baptistica, zahvalila je Bogu što dnevne temperature ostaju blizu nule. "Gospodin nam pokušava pomoći", zaključila je.