ONLINE istraživanje na temu "Profil hrvatskog menadžera" časopis za menadžere i poduzetnike Poslovni savjetnik proveo je u suradnji s mladom propulzivnom konzultantskom kućom Poslovna liga BMM, a u želji da sazna tko je i kako zapravo živi hrvatski menadžer.

Istraživanje se provodi u dva dijela, a ovo su neki od rezultata prve ankete. Cjelokupno istraživanje biti će prezentirano na 1. Savjetovanju menadžera i poduzetnika, 27. rujna ove godine. Rezultati su dobiveni na uzorku 214 ispitanika.
 
Prosječni hrvatski menadžer pod velikim je stresom

Prosječni hrvatski menadžer je muškarac (54%) koji ima visoku stručnu spremu, magisterij ili doktorat (76%), prosječne je životne dobi od 39 godina. Živi u braku ili izvanbračnoj zajednici (69%) i ima jedno dijete. Prosječni hrvatski menadžer svoju funkciju obavlja duže od tri godine (60%), radi u tvrtki s više od 100 djelatnika (51%) i ima pod svojim vodstvom više od šest osoba (56%).

Interesantno je da je prosječni hrvatski menadžer do sada u karijeri promijenio dva do pet poslova (59%). Velika većina hrvatskih menadžera na poslu dnevno provede od 8 do 12 sati (93%), a učestalo radi i slobodnim danima (82%). No bez obzira na veliki poslovni angažman, pretežito je zadovoljan svojim radnim mjestom (88%) i uspijeva ostvariti zadane poslovne ciljeve (95%).

Prosječni hrvatski menadžer uglavnom se osjeća sigurno i stabilno na svom radnom mjestu i zadovoljan je svojom karijerom (83%), no velika količina stresa utječe na njegove poslovne aktivnosti (72%). Interesantna je činjenica da bi čak 69% hrvatskih menadžera željelo, pod određenim uvjetima, promijeniti posao.

Prosječni hrvatski menadžer ima širok krug poznanstava (73%), pridaje veliku važnost kreativnosti (65%), donosi odluke na temelju činjenica (81%). Što se edukacije tiče, hrvatskog menadžera najviše interesira edukacija s područja menadžerskih i komunikacijskih vještina (64%), a usavršavanja najčešće provode predavači iz konzultantskih kuća (52%). Za školovanje sebe i svojih zaposlenika godišnje bi izdvojio od 5.000 do 30.000 kuna (51%).

Najviše zarađuju menadžeri u telekomunikacijama, a najmanje u medijima

Iako u prosjeku, menadžeri telekomunikacija zarađuju najviše i primili su najveće bonuse u 2006. godini, oni su najniže ocijenili zadovoljstvo primanjima. Menadžeri na pozicijama člana uprave, izvršnog direktora odnosno vlasnika najniže bonuse ostvaruju u sektorima turizma i medija, a najviše u sektorima automobilske industrije, bankarstva i trgovine. Najviše su plaće visoko pozicioniranih menadžera u automobilskoj industriji i bankarstvu, a najniže u medijima i uslužnim djelatnostima.

Prosječno najzadovoljniji poslom i radnom okolinom su menadžeri turističkog sektora, iako na njihove poslovne aktivnosti stres utječe u najvećoj mjeri, imaju najmanja primanja i 71 posto njih ne prima bonus. Najmanje su zadovoljni menadžeri iz proizvodnje.

Najviše bi na tržišna istraživanja potrošio sektor telekomunikacija (čak 29 posto menadžera iz tog sektora u tržišna istraživanja uložilo bi godišnje više od 250.000 kuna) - prosječno 135.000 kuna godišnje. Menadžeri iz sektora proizvodnje u tržišna bi istraživanja uložili prosječno godišnje 96.000 kuna, a turistički menadžeri 26.000 kuna, što je tri puta niže od prosjeka uzorka koji bi u tržišna istraživanja godišnje uložio 75.000 kuna.

Čak 14 posto turističkih menadžera uopće ne koristi godišnji odmor, a nevjerojatnih 100 posto njih izjasnilo se da ponekad ili učestalo radi i slobodnim danima. U sve ove tri grane, prosjek radnih sati provedenih na poslu viši je od prosjeka uzorka. U prosjeku najdulje na poslu provode menadžeri proizvodnog sektora - njih 58 posto radi duže od 10 sati na dan.

Hrvatski menadžer-muškarac zarađuje više i radi više od hrvatskog menadžera-žene

U odabiru dvaju područja upravljanja i vođenja u kojima se najbolje snalaze, rezultati za žene i muškarce su podjednaki, s tim da se žene izraženije snalaze u komunikaciji, dok se muškarci izraženije snalaze pri strateškom planiranju/razmišljanju.

Dok muškarci u prosjeku rade 9,75 sati tjedno, žene na poslu provode 9,25 sati. 77 posto žena radi između 8 i 10 sati dnevno u usporedbi sa 63 posto muškaraca, dok čak 30 posto muškaraca radi 10 do 12 sati dnevno, u usporedbi s 15 posto žena. 87 posto muškaraca radi učestalo ili povremeno i slobodnim danima, što čini i 77 posto žena.

85 posto muškaraca i žena dalo je odgovor o tome koliko iznose njihova bruto mjesečna primanja. Od njih, 51 posto žena nalazi se u dohodovnoj skupini od bruto 10 do 20 tisuća kuna (u usporedbi s 35 posto muškaraca), 26 posto prima bruto 20 do 50 tisuća kuna (37 posto muškaraca), a 17 posto žena menadžera prima do 10 tisuća kuna bruto (13 posto muškaraca).

Postotak žena viši je u nižim dohodovnim razredima (4% više prima bruto niži od 10 tisuća kuna, 16% više prima bruto od 10 do 20 tisuća kuna), dok je udio žena niži u višim dohodovnim razredima (11% manje žena od muškaraca prima 20 do 50 tisuća kuna, 8% manje žena prima 50 do 100 kuna). U najvišem razredu, bruto primanja iznad 100 kuna, udio muškaraca (3%) i žena (2%) je podjednak. Prosječno, bruto primanja muškaraca iznose 35.100 kuna, dok žene primaju bruto 25.800 kuna.

Na skali od jedan do šest, muškarci ocjenjuju da njihovi prihodi zadovoljavaju njihove financijske ambicije prosječnom ocjenom 4,08, a žene ocjenom 3,98.

Muškarci koji su se izjasnili (njih 77 posto) o visini bonusa primljenog u 2006. godini, primili su bonus u iznosu 1,84 mjesečne plaće, dok su žene (njih 84 posto se izjasnilo o visini bonusa) primile bonus u visini 1,24 mjesečne plaće. Bonus u iznosu većem od pet mjesečnih plaća (maksimalna opcija ponuđenih odgovora) primilo je 14 posto muškaraca, u usporedbi s tek četiri posto žena, a dok 44 posto žena uopće nije primilo bonus, što je slučaj sa 32 posto muškaraca.