UNATOČ poskupljenju struje od 20 posto hrvatski potrošači i dalje preferiraju kućanske aparate s nižom energetskom učinkovitošću, pokazalo je posljednje istraživanje agencije Gfk. Ista je ispitivala prodaju samostojećih hladnjaka s dvojim vratima i zamrzivačem u donjem dijelu, javlja Novi list.

Potrošačke navike očito je teško promijeniti, tako da one domaće više sliče onima koje odlikuju tržište u Srbiji, nego onima koje su dobro uočljive u zemljama bivšeg socijalističkog lagera koje su danas punopravne članice Europske unije.

Dok je u Sloveniji, Poljskoj i Češkoj teško pronaći hladnjake nižeg energetskog razreda, udio prodaje takvih u hrvatskim trgovinama još je uvijek velik.

Hrvatsku nadmašile zemlje bivšeg socijalističkog lagera

U prodaji hladnjaka u prva četiri mjeseca ove godine udio najvišeg energetskog razreda (A+) zastupljen je sa 9,5 posto. Slijedi A razred sa 73,5 posto i B sa 16,7 posto. U 13 zemalja istočnog bloka omjeri su znatno drukčiji. Tako je udio prvog razreda u prodaji iznosio 22,3 posto, udio drugog je 55,3 posto i trećeg 19,1 posto. Na ljestvici tih zemalja prednjače Češka s udjelom A+ razreda od čak 51,1 posto i Poljska u kojoj udio prodaje energetski učinkovitih hladnjaka iznosi 43,3 posto.

Domaći potrošači zaboravljaju na znatne uštede energetski učinkovitijih aparata

Hrvatski građani očito zaboravljaju da uređaji iz najvišeg energetskog razreda uštede petnaestak posto električne energije, što u 20 posto koliko u prosjeku troše električna kućanska pomagala predstavlja ne baš zanemarivu uštedu.

Ima li šanse da Hrvatska u tom smislu dostigne bivše države istočnog bloka u skorije vrijeme teško je prognozirati, ali svakako je zanimljiv podatak da domaći potrošači kvalitetom svoje kupovine još uvijek nisu dostigli svoje slovenske susjede  odnosno njihove navike postignute 2004. godine.