HRVATSKA je u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježila najsnažniji rast BDP-a u EU, rame uz rame s Maltom, dok je aktivnost na razini eurozone i EU stagnirala, pokazali su danas novi izračuni europskog statističkog ureda.

BDP eurozone porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 0.1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, istim tempom kao i u ljetnom tromjesečju, izračunao je Eurostat.

U EU gospodarska aktivnost porasla je u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini za 0.2 posto, nakon 0.1-postotnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna.

Hrvatska i Malta zabilježile daleko najsnažniji rast aktivnosti na kraju 2023.

Daleko najsnažniji rast aktivnosti na kraju prošle godine bilježile su Hrvatska i Malta, za 4.3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U trećem tromjesečju hrvatski BDP je bio porastao za 3.0 posto. Slijedi Danska s rastom BDP-a u četvrtom tromjesečju za 3.1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U skupini vodećih gospodarstava najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 2.0 posto. U Francuskoj i Italiji porastao je za 0.7 odnosno za 0.6 posto. Njemački BDP smanjio se pak za 0.2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Najveći pad aktivnosti bilježila je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca Irska, za 9.1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Stagnacija 

Aktivnost je u eurozoni i EU na kraju prošle godine stagnirala i u odnosu na treće tromjesečje, izračunao je Eurostat, snizivši procjenu za EU za 0.1 postotni bod. U trećem tromjesečju BDP eurozone smanjio se za 0.1 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja, dok je u EU stagnirao.

Daleko najsnažniji rast BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je na kraju prošle godine Danska, za 2.0 posto. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u razdoblju od listopada do prosinca za 1.3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je bio porastao za 0.5 posto.

Blizu je i Slovenija, gdje je uvećan za 1.1 posto.

Španjolska imala najsnažniji rast u skupini vodećih gospodarstava

U skupini vodećih gospodarstava najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 0.6 posto. Slijede Italija i Francuska, gdje je porastao za 0.2 posto odnosno za 0.1 posto.

Njemačka je pak bilježila pad aktivnosti za 0.3 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna. Najviše se u četvrtom tromjesečju smanjila gospodarska aktivnost u Irskoj, za 3.4 posto.

Mlako zapošljavanje

Broj zaposlenih u eurozoni i EU porastao je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca za 0.3 posto odnosno za 0.2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, signalizirajući tek marginalno brži tempo zapošljavanja nego tijekom ljeta.

U Eurostatu procjenjuju da je u četvrtom tromjesečju 2023. u EU zaposlen bio 217.1 milijun građana, od čega njih 169.3 milijuna u eurozoni. Najsnažnije je na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Rumunjskoj, za 1.5 posto, a blizu je i Malta sa stopom rasta od 1.4 posto.

U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju broj zaposlenih porastao za 0.5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1.0 posto, pokazuju tablice Eurostata. Isti tempo zapošljavanja bilježile su na kraju prošle godine i Bugarska, Irska, Italija, Grčka i Malta.

Najviše se pak smanjio broj zaposlenih u Latviji, za 1.0 posto. Slijedi Finska gdje se smanjio za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Hrvatska uz Litvu i Luksemburg

U odnosu na kraj 2022. godine broj zaposlenih u eurozoni uvećan je u razdoblju od listopada do prosinca za 1.2 posto, te za 1.0 posto u EU. U trećem tromjesečju bio je porastao za 1.4 odnosno za 1.2 posto, pokazali su izračuni Eurostata.

Najsnažniji rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju Malta, od 5.7 posto. Blizu je i Irska gdje je uvećan za 5.1 posto.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju uvećan za 1.9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, istim tempom kao i u trećem tromjesečju. Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Luksemburg gdje je porastao za 2.1 odnosno za 1.7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. 

Manje zaposlenih nego na kraju 2022. bilježile su samo Latvija, Finska i Poljska, za 0.8 odnosno 0.5 posto i 0.3 posto.